Pušenje je najtvrdokornija (najteža) savremena zavisnost koja u šaci drži više od milijarde ljudi na svetu. Svi su oni svesni da je pušenje štetno za njihovo zdravlje, ali i najčešće premalo informisani na koje sve načine nikotin i drugi sastojci cigarete deluju na njihov organizam.
Gotovo odmah nakon udisanja prvog dima, telo reaguje na nikotin, koji prodire u mozak i nadražuje neuronske receptore. U početku se pojedinac oseća opušteno i smireno, zbog čega pušenje uzrokuje žudnju za novom cigaretom, nekad čak i razdražljivost, napetost i nervozu, ako žudnja nije odmah zadovoljena.
Nemojte da vas zavaraju prijatna imena nekih od sastojaka cigarete kao što su aromatični ugljovodonici ili aromatični amini. Oni možda zvuče bezazleno ali mogu biti veoma otrovni. Navedimo neke od supstanci cigareta i duvanskog dima:
– Ugljen monoksid – sastojak izduvnih gasova automobile
– Arsenik – koristi se kao otrov za insekte
– Hidrogen cijanid – korišćen u gasnim komorama tokom Drugog svetskog rata a trenutno se koristi kao otrov za pacove
– Amonijak – se upotrebljava u domaćinstvu u okviru proizvoda za cišćenje
– Butan i metanol – se nalaze u gorivu
– Fenol – se koristi u đubrivima
– Naftalin – je kancerogen i koristi se kao otrov za moljce
– Kadmijum – se koristi za izradu akumulatora za automobile
– Aceton – se koristi za uklanjanje laka sa noktiju
Bolesti i stanja koje može da izazove cigareta su:
– Povećani rizik za pojavu šloga, zato što hemikalije iz cigarete izazivaju akumulaciju tečnosti u mozgu
– Povećani rizik za pojavu tumora, ukljčujući timor pluća, usta i ezofagusa.
– Povećani rizik za bolesti srca i krvnih sudova kao što su:
Periferna vaskularna oboljenja ( bolesti krvnih sudova gornjih i donjih ekstremiteta koje mogu da daovedu do amputacije istih.
Koronarna bolest srca
Nepravilan rad srca
Povišeni krvni pritisak
Srčani napad
– Braon žute mrlje na zubima zbog prisustva katrana
– Povećana koncentracija ugljen monoksida dovodi do povećanog rizika za hipoksiju
– Prevremeno starenje i pojava bora.
Sve ovo treba da bude veliko upozorenje svim pušačima da prestanu da puše, ali to nije lako.
Pušači koji koriste nikotinsku terapiju su uspešniji u odvikavanju nego oni koji se oslanjaju samo na snagu volje.
Do sada se klinički dokazano najuspešnija, ali i najjeftinija, pokazala nikotinska zamenska terapija. Prva terapija takvog oblika razvijena je 1978. u Leo laboratorija, i to kako bi se pomoglo pomorcima u švedskim podmornicama da prebrode nikotinsku apstinencijsku krizu za vreme plovidbe.
Nikotinska zamenska terapija pušaču daje deo doze nikotina koju inače dobija kroz cigarete. No, i ta je smanjena doza dovoljna da u fazi odvikavanja obuzda snažnu potrebu za cigaretom, koja najčešće dovodi do povratka duvanu. Uz nikotinsku zamenu, žudnja iz dana u dan postaje slabija, a apstinencija lakše podnošljiva.
Nikotin zamenska terapija može se koristiti i u smanjivanju broja popušenih cigareta. Tako su pušači koji koriste ovu terapiju dvostruko uspešniji u tome nego oni koji se oslanjaju samo na snagu volje. Period lečenja je individualan, no prosečno trajanje terapije odvikavanja od pušenja pomoću nikotin zamenske terapije je 12 nedelja. Doza nikotina tada se počne postepeno smanjivati. Preporučuje se da lečenje prestane kad se doza smanji na jednu do dve lekovite gume za žvakanje dnevno. Preostale lekovite gume za žvakanje treba zadržati za slučaj iznenadne potrebe za pušenjem.
Prosečan pušač pokušaće da prestane da puši nekoliko puta u životu. Za uspešno odvikavanje najčešće mu treba nekoliko godina, no vreme odvikavanja zavisi o uspešnosti metode odvikavanja za koju se odluči. S obzirom na to da se zavisnost o cigaretama sastoji od fizičkih i psihičkih aspekata, to je razlog što se pušači često vrate ružnoj navici, bez obzira na najbolje re. Tako brzoplet pokušaj prestanka pušenja u kombinaciji sa strasnom željom i pušačkim okruženjem često ostaje neuspešan. Za prestanak pušenja najvažniji su snaga volje, podrška prijatelja i porodice, ali i usvajanje najefikasnije metode odvikavanja od pušenja.