FREKVENCIJA SRCA (engl. cardiac rhy-thm), broj srčanih ciklusa u minuti. U normalnim uslovima sinusni čvor kao „vodič’’ srčanog rada ima najbrži automatizam, emituje nadražaje frekvencijom od 60 do 100 kontrakcija srca u minuti (najčešće oko 75/min), pa se ova srčana frekvencija naziva euritmom. Varira sa stepenom aktivnosti. Najniže su vrednosti u uslovima psiho-fizičkog mira. Sporija srčana frekvencija (is-pod 60/min) naziva se bradikardijom, a brža (preko 100/min) tahikardijom. Nepravilan ritam srca sporije frekvencije srca naziva se bradiaritmijom, a nepravilan ritam brže frekvencije srca naziva se tahiaritmijom srca. Poremećaji ritma srca nazivaju se srčanim aritmijama (arrhythmyae cordis) ili disaritmijama. Prekobrojne, prevremene ili neočekivane kontrakcije ritma srca nazivaju se ekstra sistolama, koje mogu biti sinusne, pretkomor-ske, nodalne ili komorske. Postoje i tzv. pre-ekscitacioni sindromi srca, obično brze frek-vencije (tahikardni oblici), koji nastaju zbog aberatnog sprovođenja. Adams-Stock-Morgagni-Gerbecijusov sindrom je spori ritam srca u vidu ekstremne bradikardije (ispod 40/min), praćen poremećajima hemodinamike i krizama svesti, zbog atrioventrikularne disocijacije, odnosno najtežeg bloka (IIIo) atrioventrikularnog sprovođenja. Sinusnom tahikardijom se naziva frekvencija srca iznad 100/min. Ubrzana frekvencija pret-komora može biti u vidu flatera (lepršanja), treperenja, fibrilacije i paroksizmalne supraventrikularne tahikardije, kada se u komore provode brzi impulsi tako da daju tahikardnu frekvenciju komora (npr. tahiaritmija absoluta). Takođe, može biti i frekvencija komora brzog ritma u vidu komorske tahikardije, flatera i fibrilacije komore, koje predstavljaju maligne poremećaje srčanog ritma sa dubo-kim poremećajem hemodinamike (poslednja dva oblika tahikardije komora predstavljaju tzv. kardiak arest i uzrokuju stanje kliničke smrti, uvod u brzu biološku smrt i naprasnu srčanu smrt). Pored toga što je rutinski EKG metod snimanja pouzdan za utvrđivanje frek-vencije i ritma srca (i specifičan i senzitivan kao dijagnostička metoda), ipak je za cir-kardijalno praćenje frekvencije srca i pouzdaniju dijagnozu pogodniji holter monitoring EKG-a tokom 3 + 24 časa ili duže. On omogućava upoređivanje frekvencija srca, aktivnost ispitanika, subjektivni nalaz i pra-ćenje efekata datih lekova, kao i uticaj vremena ili stresa.