HEMOGLOBIN, Hb (engl. haemoglobin, Hb), kompleksni, alosterni protein koji sadrži gvožđe i koji je odgovoran za transport O2, CO2 i H+. Nalazi se u eritrocitima i prenosi kiseonik iz pluća u ćelije i ugljen-dioksid iz tkiva u pluća. Svaki eritrocit sadrži 200 do 300 molekula hemoglobina, svaki molekul hemoglobina sadrži nekoliko molekula hema, a svaki molekul hema nosi jedan molekul kiseonika. Molekul hemoglobina sadrži 4 globinska polipeptidna lanca koji sadrže preko 100 aminokiselina, a označavaju se kao alfa, beta, gama i delta lanci. Hemoglobin normalnih odraslih osoba sadrži dva alfa i dva druga lanca (npr. beta, delta ili gama). Označava se kao adultni hemoglobin ili HbA. Oko 60% ljudskog hemoglobina pripada tipu A, 2% tipu A-2 i 2% fetalnom tipu F. HbA1a, HbA1b, HbA1c su glikozilirani oblici hemoglobina koji se od glavnih hemoglobinskih frakcija HbA1 i HbA2 mogu razdvojiti zonskom elektroforezom, jonoizmenjivačkom hromato-grafijom, HPLC tehnikom itd. i koriste se za kontrolu regulacije nivoa glukoze kod dijabetičara u proteklih nekoliko nedelja. Na osnovu razlike u lancima globina koje sadrže utvrđene su različite vrste hemoglobina. Na osnovu različite elektroforetske pokretljivosti identifikovano je više od 100 vrsta hemoglobina. Klasifikovani su kao S, C, D, E, G, H, I, J, K, L, M, N i O hemoglobini. Normalna koncentracija hemoglobina u krvi je između 115 i 155 g/l kod žena i 135 i 175 g/l kod muškaraca. U uslovima visoke koncentracije kiseonika, kakva je u plućima, hemoglobin vezuje kiseonik u vidu oksihemoglobina. U uslovima niske koncentracije kiseonika, kakva je u tkivima, kiseonik se oslobađa iz hemoglobina i odlazi u tkiva, a za hemoglobin se vezuje ugljen-dioksid u vidu karboksihemoglobina. Tokom razvoja crvene krvne loze sinteza hemoglobina počinje na stadijumu bazofilnog eritroblasta.