HIPOTENZIJA (engl. hypotension), arterijska hipotenzija, nizak arterijski krvni pritisak ili hipotonija; stanje kada je sistolni krvni pritisak niži od 90 mmHg (ili 12 kPa) i/ili kada je dijastolni arterijski krvni pritisak niži od 60 mmHg (odnosno 8 kPa). Hipotenzija je naj-češće hronično stanje, ali ponekad može biti i povremeno stanje koje je karakterisano nag-lim padovima krvnog pritiska (klinički iz-raženo subjektivnim tegobama, npr. pri naglim promenama vremena). Tako, siste-matska arterijska hipotenzija može biti: funk-ciona (kao posturalna, ortostatska); sekundarna (tj. simptomatska u toku pojedinih bolesti); primarna (kada je reč o esencijalnoj ili idiopatskoj hipotenziji). Postoje i specifični oblici hipotenzije (kao što su kolaps, sinkopa i šok). Idiopatska ili primarna hipotenzija ponekad se javlja i kod „zdravih“ osoba, koje su sklone pojačanom znojenju, ali koje imaju i distonične smetnje, koje prate promene srčane frekvencije i smanjenje udarnog volumena srca. Osim primarne, česta je funkciona hipotenzije, kao povremena stanja sniženog krvnog pritiska, koje se najčešće javlja pri nagloj promeni položaja tela, a naročito naglom ustajanju, i usled insuficijencije simpatičkog sistema (slabost vazomotornih centara, kič-mene moždine, kod naglog pražnjenja mokraćne bešike), i kod predoziranja pojedinih lekova (kao što su: vazodilatatori, ganglioplegici, simpatikolitici). Sekundarna hipo-tenzija se javlja kao prateći poremećaj niza patoloških stanja ili oboljenja, a naročito kardiovaskularnog sistema (konstriktivnog i eksudativnog perikarditisa, akutnog miokarditisa, tamponade srca, aortne i mitralne stenoze, periferne cirkulatorne insuficijencije, krvarenja, generalizovane ateroskleroze), i niza bolesti drugih sistema i organa: infektivnih (akutnih i hroničnih) bolesti, bolesti respiratornog sistema (emfizema pluća, bronhijalne astme, tuberkuloze pluća), endokrinih bolesti (Addisonove bolesti, miksedema, hipofizne kaheksije). Prateći je
poremećaj iscrpljenosti organizma, kaheksije, u toku gladovanja i dr. Osim opštih simptoma hipotenzije (osećaja umora, malaksalosti, vrtoglavice, omaglice, nesvestice sve do sinkope uz bradikardiju i neurocirkulatorne smetnje), sniženog krvnog pritiska (videti gornje kriterijume), svaki poseban oblik hipotenzije prate i simptomi i znaci osnovnog oboljenja, u kome je hipotenzija sekundarne prirode. U cilju lečenja, koje je dugotrajno kod odgovarajućih hipotenzija (koje su hroničnog toka), uz opšte mere treba sprovoditi i lečenje sekundarnih hipotenzija primereno za svako oboljenje koje je dovelo do hipotenzivnog stanja.