HRONIČNI POREMEĆAJI ISHRANE (engl. chronic eating disorder), poremećaji ishrane, koji mogu dovesti do oboljenja usled
nedovoljne ishrane ili do oboljenja usled preobilne ishrane. U oba slučaja je ishrana morbogeni činilac. Bolesti usled nedovoljne ishrane su: gladovanje (ishrana ne obezbeđuje dovoljne količine energetskih materija – ugljenih hidrata i masti, tako da je organizam primoran da razgrađuje sopstvene rezerve, glikogen i masti, a onda belančevine iz mišićnog tkiva i parenhilmnih organa); sindrom proteinskog deficita (hronični nedostatak belančevina, uglavnom životinjskog porekla, koji posebno pogađa decu u ranom detinjstvu, a kod odraslih dovodi do pojave rane senilnosti, smanjenja plodnosti i pobačaja); rahitis (oboljenje koje se najčešće javlja kod dece usled nedovoljnog unosa kalcijuma, fosfora i vitamina D3 i praćeno je promenama na kostima); osteomalacija (oboljenje se javlja kod žena koje se hrane namirnicama siromašnim belančevinama, kalcijumovim solima i vitaminima); skorbut (oboljenje nastaje usled nedovoljnog unosa vitamina C); pelagra (bolest nastaje usled nedostatka niacina – PP faktora i drugih vitamina B kompleksa); ariboflavinoza (nedovoljan unos vitamina B2 – riboflafina); atiaminoza, ili bolest beri-beri (nastaje usled nedostatka tiamina, vitamina B1 i dovodi do težih neuroloških pore-mećaja); avitaminoza A (oboljenje koje nastaje usled nedovoljnog unosa provitamina i vitamina A);. nutritivna mikrocitna, hipohromna anemija (anemija, koja nastaje usled nedovoljnog unosa namirnica bogatih gvožđem i drugim oligoelementima); zubni karijes (bolest zuba koja nastaje usled nedovoljnog unosa hrane bogate vitaminima D, A, C, kao i nedovoljnog unosa fluora iz hrane i vode); struma (poremećaj štitaste žlezde, nastao usled nedostatka joda u hrani i vodi ili usled pove-ćanih potreba organizma). Bolesti usled preobilne ishrane su: gojaznost (psihosomatsko oboljenje koje podrazumeva preobilno nago-milavanje masti u organizmu. Gojaznost je praćena povećanjem sadržaja holesterola, triglicerida i lipoproteina u krvi. Sve to utiče na pojavu ateroskleroze, hipertenzije, infarkta miokarda i cerebralnih insulta); hipervitaminoza vitamina A (može da nastane usled oboljenja jetre, kada se otežano pretvara karotin u vitamin A, pri čemu su žuto prebojene beonjače i koža); hipervitaminoza vita-mina D (nastaje poremećaj usled povećanog unosa vitamina D i povećanog unosa kalcijuma); fluoroza (promene u organizmu i na zubima, nastale usled prekomernog unosa fluora iz vode i hrane i teže se leče od karijesa).