Sve više je kozmetičkih preparata i tretmana na bazi voća i voćnih kiselina. To je tretman spolja, ali je najbolje da ga uradite iznutra. I vašem telu, a posebno digestivnom traktu je potreban dobar tretman – zato jedite voće i povrće. Unesite vitamine, minerale, prirodna vlakna i voćne kiseline
Sve više je kozmetičkih preparata i tretmana na bazi voća i voćnih kiselina. To je tretman spolja, ali je najbolje da ga uradite iznutra. I vašem telu, a posebno digestivnom traktu je potreban dobar tretman – zato jedite voće i povrće. Unesite vitamine, minerale, prirodna vlakna i voćne kiseline
VOĆE treba jesti uvek sveže. Najbolje je da se jede kao užina, ili pre doručka. Uveče se ne preporučuje, osim ako je glavni obrok.
Veoma zdravi su i sokovi od sveže ceđenog voća, jedina „zamerka“ je što se ceđenjem odstranjuju kvalitetna vlakna, dobra za probavu.
POVRĆE može da se jede sveže, kao salata, grilovano, blanširano (kratko kuvano u ključaloj vodi), obareno u vodi ili na pari, a može i da se konzuimira kao sok. Sokovi od sveže ceđenog povrća su veoma zdravi, ali moraju da se popiju odmah, jer stajanje menja njihov kvalitet. Dugom termičkom obradom se gube kvalitetni sastojci iz povrća, zato je preporuka da ga usitnite i kratko termički obradite. Svako povrće koje može da se jede sveže – ne zahteva dugotrajnu termičku obradu.
Mahunarke (grašak, boranija, pasulj) i krtolasto povrće (krompir), koje se nikad ne jede sveže, neophodno je da se termički obradi.
Najčešće greške prilikom pripreme povrća
1. Osnovna greška prilikom obrade povrća je dugotrajno kuvanje, dinstanje, upržavanje što je veoma čest način pripreme hrane kod nas. Zato, ako želite da vam povrće bude pravi izvor zdravlja, skratite vreme pripreme.
2. Previše rafinisane soli: spadamo u one koji previše sole hranu. Ako pojedete zdravu salatu, ali mnogo posoljenu, opet ste napravili problem svom telu. Solite na kraju, kada se povrće malo prohladi. Tako ćete izbeći preveliki unos soli – sigurno ćete se iznenaditi kako povrće ima divan ukus.
3. Pripremanje povrća sa mnogo masnoće ili sa mesom koje se dugo kuva ili peče – takvo povrće je potpuno beskorisno, a nije ni posebno ukusno.
4. Pripremljena hrana stoji nekoliko dana u frižideru i stalno se podgreva.
Predlog jelovnika
Doručak: jedno kiselo mleko ili 130 g nemasnog sira, sa 200 g povrća
Užina: 250 g voća
Ručak: 150 g ribe ili belog pilećeg mesa, a dva puta nedeljno dva jajeta, sa šoljom barenog ili grilovanog povrća i 250 g povrća kao salata
Užina: 250 g voća ili jedan manji kolač
Večera: 300 g potaža od povrća
Uz ovaj režim ishrane koristite do pet grama morske soli i četiri kašičice maslinovog ulja.