MEDULA
(engl. marrow, pulp, lat. medulla), srž, jezgro, duša. Unutrašnji ili sržni deo tkivne strukture ili
organa. M. oblongata (engl. oblongata, lat. m. oblongata), produže-na moždina. Deo moždanog
stabla koji se na-lazi između moždanog mosta (pons) i kičme-ne moždine. Nalazi se ispred malog
mozga od koga je odvaja šupljina četvrte moždane komore. U odnosu na veliki potiljačni otvor,
produžena moždina se deli na gornji deo, smešten u zadnjoj lobanjskoj jami, i donji deo smešten u
gornjem delu kičmenog kanala. Izgrađena je od sive i bele mase. U sastav sive mase produžene
moždine ulaze: jedra IX (nervus glosofaringeus), X (nervus vagus), XI (nervus akcesorijus), XII
(nervus hipoglosus) i delimično V (nervus trigeminus) i VIII (nervus vestibulokohlearis) moždanog
živca, retikularna formacija i relejna jedra: nukleus gracilis, kuneatus, arkuatus i olivaris inferior. U
sastav bele mase ulaze brojni nervni putevi koji prolaze kroz produženu moždinu. U produženoj
moždini se nalaze važni vegetativni centri: centar za disanje, regulaciju srčanog rada i krvnog
pritiska, kašalj, povraćanje. Retikularna formacija produžene moždine učestvuje u regulaciji stanja
svesti, budnosti i sna; m. spinalis (engl. spinal cord, lat. m. spinalis), kičmena moždina. Izduženi i
cilindrično oblikovani deo centralnog nervnog sistema koji se nalazi unutar kičmenog kanala,
obmotan omotačima kičmene moždine. Pruža sa od prednjeg luka prvog vratnog pršljena (atlas), od
koga nastavlja produženu moždinu, do donje ivice drugog slabinskog pršljena (L2), ispunjavajući
samo gornje dve trećine kič-menog kanala. Donji deo kičmene moždine je kopljasto ili kupasto sužen
(konus medularis). Od vrha ovog kupastog suženja pruža se naniže završni končić (filum terminale).
Kičmena moždina ima 31 par kičmenih živa-ca. Deo kičmene moždine koji odgovara mestu odvajanja
jednog para kičmenog živca nosi naziv segment kičmene moždine. Na poprečnom preseku kroz
kičmenu moždinu uočava se da je ona izgrađena od sive i bele mase. Siva masa zauzima unutrašnji,
središnji deo i u potpunosti je okružena belom masom. Siva masa ima, na poprečnom preseku, izgled
slova H, na kome se razlikuju: prednji, zadnji i bočni rogovi, i središnji deo. Prednji rogovi, desni i
levi, su kratki i široki i pružaju se čitavom dužinom, gradeći prednje stubove (kolumne) kičmene
moždine. U njima se na-laze motorna jedra. Zadnji rogovi, desni i levi, su dugi i uzani, i pružaju se
čitavom dužinom, gradeći zadnje stubove (kolumne) kičmene moždine. U njima se nalaze senzitivna
jedra. Bočni rogovi, desni i levi, su kratki i široki, i pružaju se samo od osmog vratnog do drugog
slabinskog segmenta kičmene moždine, gra-deći bočne stubove (kolumne) kičmene mož-dine. U njima
se nalaze simpatička i parasimpatička jedra. Središnji deo sive mase se nalazi između korenova
prednjih, zadnjih i bočnih rogova. Bela masa kičmene moždine gradi tri parne uzdužne vrpce,
prednju, spoljašnju i zadnju, koje u potpunosti okružuju stubove sive mase. Kroz vrpce kičmene
moždine prolaze brojni nervni putevi. Čitavom dužinom kičmene moždine pruža se mestimično
obliterisani središnji kanal (kanalis centralis).