NERV
(engl. nerve, lat. nervus), živac. Skup nervnih vlakana istog ili različitog porekla i funkcije koji
predstavlja jedinstvenu morfološku celinu. Živac izgrađuju aksoni (neuriti) nervnih ćelija i periferni
nastavci pseu-dounipolarnih nervnih ćelija. U odnosu na način i tok sprovođenja impulsa živci se
dele na nishodne i ushodne. Nishodni (eferentni) ili motorni živci prenose nadražaje od centralnog
nervnog sistema prema periferiji. Ushodni (aferentni) živci mogu biti senzitivni i čulni. Ovi živci
prenose nadražaje od spo-ljašnje sredine prema centralnom nervnom sistemu. Živac može da ima i
nishodna i ushodna vlakna unutar svoje vezivne opne. Najveći broj živaca je izgrađen upravo na
ovakav način i to su mešoviti živci. N. abducens (engl. abducent n., lat. n. abducens), živac
odvodilac. Šesti moždani živac čije se jedro nalazi u moždanom mostu, a koji inerviše spoljašnji
pravi mišić očne jabučice. Napušta lobanju i ulazi u očnu duplju prolaskom kroz gornju očnu
pukotinu; n. akcesorijus (engl. accessory n., lat. n. accessorius), pomoćni živac. Jedanaesti moždani
živac koji ima dva korena, kranijalni i spinalni. Kranijalni koren vodi poreklo od jedra koje se nalazi
u produženoj moždini, a spinalni od jedara smeštenih unutar prednjih rogova prva četiri segmenta
kičmene moždine. Spajanjem korenova nastaje stablo živca koje se deli na dve grane, spoljašnju i
unutrašnju. Spoljašnja grana inerviše dva mišića: sternokleidomastoidni i trapezijus. Unutrašnja grana
se priključuje stablu nervusa vagusa. Živac napušta lobanjsku duplju prolaskom kroz jugularni otvor,
zatim dospeva u bočni prostor ždrela (laterofaringealni prostor) pristupajući strukturama koje
inerviše; n. akustikus (engl. acustic n., lat. n. acusticus), slušni živac. Deo osmog moždanog živca
koji prenosi utiske čula sluha. Polazi od spiralnog gangliona (v. ganglion spirale) unutrašnjeg uva, a
završava se u slušnim (akustičkim) jedrima produžene moždine. Tokom svog puta živac prolazi kroz
unutrašnji slušni kanal; n. auditorijus (engl. auditory n., lat. n. auditorius), v. nervus akustikus, slušni
živac; n. facijalis (engl. facial n., lat. n. facialis), živac lica. Sedmi moždani živac koji inerviše
mišiće lica (mimični mišići), mišić uzengije, stilohijoidni i deo dvotrbušastog mišića. Stablu živca
lica pridodat je posredni živac (nervus intermedijus) koji sadrži dve vrste vlakana: čulna gusto
receptivna vlakna koja prenose utiske čula ukusa sa pečurkastih papila jezika i parasimpatička vlakna
kojima inerviše suznu žlezdu, podviličnu, podjezičnu žledu i žlezde nosne i usne duplje. Živac
napušta lobanjsku duplju prolaskom kroz kanal živca lica (kanalis nervi facijalis), nakon čega
dospeva u parotidnu ložu u kojoj se grana podelom na dva završna stabala, gornje i donje. Od
završnih stabala odvajaju se grane njene mišićima lica: slepoočne, jabučne, obrazne,
donjovilična i grana njena platizmi; n. frenikus (engl. phrenic n., lat. n. phrenicus ), prečažni
živac. Mešovit živac i grana vratnog živčanog spleta koja motornim vlaknima inerviše dijafragmu, a
senzitivnim delove plućne, srčane i trbušne maramice. Živac prolazi kroz gornji otvor grudnog koša,
ulazi u grudnu duplju unutar koje silazi ispred plućnih korenova i prednjim listom srčane kese,
pristupajući dijafragmi i seroznim ovojnicama koje inerviše; n. glosofaringeus (engl.
glossopharyngeal n., lat. n. glossopharyngeus), jezično-ždrelni živac. Deveti moždani živac.
Mešovit živac koji ima motorna, senzitivna, čulna i parasimpatička vlakna. Motornim vlaknima
inerviše mišiće nepca i ždrela, a senzitivnim vlaknima sluz-nicu ždrela i zadnje trećine jezika. Čulnim
gusto receptivnim vlaknima prenosi utiske čula ukusa sa opšančenih (papile valate) i listastih (papile
folijate) papila jezika. Parasimpatičkim vlaknima inerviše doušnu (parotidnu) žlezdu. Jezično-ždrelni
živac napušta lobanjsku duplju prolaskom kroz jugularni otvor, nakon čega dospeva u bočni prostor
ždrela (laterofaringealni prostor) pristupajući strukturama koje inerviše; n. hipoglosus (engl.
hypoglossal n., lat. n. hypoglossus), jezični živac. Dvanaesti moždani živac njen inervaciji
mišića jezika. Živac napušta lobanju prolaskom kroz kanal jezičnog živca, nakon čega dospeva u
bočni prostor ždrela (laterofaringealni prostor) pristupajući korenu jezika; n. ishijadikus (engl.
ishiadic n., lat. n. ischiadicus), veliki sedalni živac. Najveći živac ljudskog tela i završna grana
krsnog živčanog spleta (v. pleksus sakralis) njen inervaciji donjeg ekstremiteta. Živac nastaje u
karličnoj duplji, na prednjoj strani kruškastog mišića, nakon čega prolazi kroz potkruškasti otvor
(foramen infrapiriforme) i ulazi u sedalni predeo. Veliki sedalni živac silazi sedalnim i zadnjim
predelom buta i završava se podelom na dve završne grane: golenjačni i zajednički lišnjačni živac,
najčešće u gornjem delu zatkolene jame; n. išijadikus (engl. ishiadic n., lat. n. ishiadicus), v. n.
ishijadikus; n. kohlearis, (engl. cochlear n., lat. n. cochlearis), v. nervus akustikus, slušni živac; n.
kranijalis (engl. cranial n., lat. n. cranialis), lobanjski ili moždani živac. Živac koji vodi poreklo ili
odgovara jedrima moždanog stabla (deo mozga ili encefalona) i čiji su korenovi i početni delovi
smešteni unu-tar lobanjske duplje. Postoji 12 pari lobanj-skih (moždanih živaca) koji se označavaju
rimskim rednim brojevima prema mestu izlaska iz lobanjske duplje, idući od napred put nazad. Ovi
živci imaji i posebne latinske nazive: I – nervus olfaktorijus, II – nervus optikus, III – nervus
okulomotorijus, IV – nervus trohlearis, V – nervus trigeminus, VI – nervus abducens, VII – nervus
facijalis, VIII – nervus vestibulokohlearis, IX – nervus glosofaringeus, X – nervus vagus, XI – nervus
akcesorijus i XII – nervus hipoglosus; n. medianus (engl. median n., lat. n. medianus), središnji živac
ruke. Mešovit živac njen inervaciji podlakta i šake. Motornim vlaknima inerviše mišiće prednje
grupe podlakta i mišiće spoljašnje grupe šake. Senzitivnim granama inerviše kožu unutrašnje
polovine dlana i delove kože palca, kažiprsta, srednjeg i delimično domalog prsta. Nastaje u
pazušnoj jami spajanjem dva korena koji vode poreklo od spoljašnjeg i unutrašnjeg snopa ramenog
živčanog spleta. Silazi naniže unutrašnjim delom nadlakta, lakatnom jamom i sredinom podlakta.
Ulazi u šaku prolaskom kroz kanal ručja u kome može biti izložen kompresivnim povredama; n.
oftalmikus (engl. ophthalmic n., lat. n. ophthalmicus), očni živac. Prva (gornja) i senzitivna grana
trogranog živca njena inervaciji omotača očne jabučice, ali i vežnjači oka, sluznici nosne
duplje, koži čela, gornjeg kapka i nosa. Živac prolazi kroz spoljašnji zid kavernoznog venskog sinusa
i gornju orbitalnu pukotinu. U očnoj duplji se deli na tri grane: suzni, čeoni i nosno-suzni živac; n.
okulomotorijus (engl. oculomotor n., lat. n. oculomotorius), treći moždani živac čija se jedra nalaze
u srednjem mozgu. Ima motorna i parasimpatička vlakna. Motornim vlaknima inerviše sve mišiće
pokretače očne jabučice, izuzev spoljašnjeg pravog i gornjeg kosog mišića. Parasimpatičkim
vlaknima, koja se prekidaju u trepljastom (cilijarnom) ganglionu, inerviše dva glatka mišića oka:
sfinkter pupile i cilijarni mišić. Živac napušta lobanjsku duplju i ulazi u očnu duplju prolaskom kroz
gornju orbitalnu pukotinu; n. olfaktorijus (engl. olfactory n., lat. n. olfactorius), mirisni živac. Prvi
moždani živac i živac čula mirisa koji izgrađuju mirisni snopovi (file olfaktorije). Mirisne snopove
grade tanka vlakna mirisnih receptora (ima ih oko 10 miliona!) raspoređenih unutar sluznice krova i
delimično bočnih zidova nosne duplje. Mirisni snopovi prolaze kroz otvore na rešetastom listu sitaste
kosti i ulaze u lobanjsku duplju; n. optikus (engl. optic n., lat. n. opticus), vidni živac. Drugi moždani
živac koji se pruža od koluta (diskusa) vidnog živca do prednje-spoljašnjeg dela vidne raskrsnice (v.
hijazma optikum). Vidni živac izgrađuju aksoni ganglijskih ćelija mrežnjače, kojih ima oko 1 milion.
Živac napušta očnu duplju i ulazi u lobanjsku duplju prolaskom kroz vidni kanal (kanalis optikus); n.
spinalis (engl. spinal n., lat. n. spinalis), kičmeni živac. Živac koji vodi poreklo ili odgovara
jedrima kičmene moždine i čiji se korenovi nalaze unutar kičmenog kanala. Postoji 31 par kič-menih
živaca. U odnosu na deo tela kome odgovaraju dele se na: vratne, kojih ima 8, grudne, kojih ima 12,
slabinske, kojih ima 5, krsne, kojih ima 5 i 1 trtični živac. Deo kičmene moždine koji odgovara mestu
odvajanja jednog para kičmenih živaca nosi naziv segment. Kičmeni živci se odvajaju pomoću dva
korena: prednjeg ili motornog (radiks anterior) i zadnjeg ili senzitivnog (radiks posterior). Zadnjem
korenu je pridodat senzitivni kičmeni ganglion. Oba korena se pružaju upolje i spajaju u nivou
međupršljenskog otvora (foramen intervertebrale) gradeći stablo kič-menog živca. Stablo kičmenog
živca je izuzetno kratko. Deli se na 4 grane: prednju ili ventralnu, zadnju ili dorzalnu, spojničnu, belu
i sivu, i moždaničnu granu; n. trigeminus (engl. trigeminal n., lat. n. trigeminus), trograni živac. Peti
i najveći moždani živac kome je pridodat senzitivni ganglion (ganglion trigeminale). Živac grade dva
korena: senzitivni, veći i motorni, manji. Trograni živac se deli na tri završne grane: očni ili V1
(nervus oftalmikus), gornjovilični ili V2 (nervus maksilaris) i donjovilični ili V3 (nervus maksilaris).
Živac ima dve vrste vlakana: motorna i senzitivna. Motorna vlakna ulaze u sastav donjoviličnog živca
i inervišu sve mišiće žvakanja (mastikatorni mišići), mišić zatezač bubne opne i mekog nepca,
milohioidni mišić i prednji trbuh dvo-trbušnog mišića. Senzitivna vlakna ulaze u sastav sve tri
završne grane živca, a inervišu: moždane ovojnice, delove oka, sluznicu nos-ne i usne duplje, zube i
desni gornje i donje vilice i kožu lica; n. trochlearis (engl. trochlear n., lat. n. trochlearis ), četvrti
moždani živac. Motorni živac njen inervaciji gornjeg kosog mišića očne jabučice. Jedini živac
koji napušta moždano stablo preko njegove zadnje strane. Trohlearni živac ulazi u očnu duplju
prolaskom kroz gornju orbitalnu pukotinu; n. vagus (engl. vagal n., lat. n. vagus), živac lutalac.
Deseti i mešovit mož-dani živac koji učestvuje u najvažnijim vitalnim funkcijama ljudskog tela.
Inerviše dva od tri vitalna (životna) organa: srce i pluća, ali i organe vrata, grudne i trbušne duplje.
Živac lutalac napušta lobanjsku duplju prolaskom kroz jugularni otvor, nakon čega dospeva u bočni
prostor ždrela (laterofaringealni prostor). Silazi organskim prostorom vrata zajedno sa zajedničkom
karotidnom arterijom i jugularnom venom, obmotan karotidnim omo-tačem (v. vagina karotika). Ulazi
u grudnu duplju prolaskom kroz gornji otvor grudnog koša nakon čega prolazi kroz gornje sredogruđe
i zadnji deo donjeg sredogruđa. Zajedno sa jednjakom, desni i levi živac lutalac napuštaju grudnu
duplju prolaskom kroz otvor jednjaka ulazeći u trbušnu duplju; n. vestibularis (engl. vestibular n.,
lat. n. vestibularis), tremni živac. Deo osmog moždanog živca koji prenosi utiske čula ravnoteže.
Polazi od tremnog (vestibularnog) gangliona unutrašnjeg uva, a završava se u tremnim (vestibularnim)
jedrima moždanog stabla; n. vestibulokohlearis (engl. vestibulocochlear n., lat. n.
vestibulocochlearis), živac čula sluha i ravnoteže. Osmi moždani živac koji se sastoji od dva funkcionalno
različita dela: slušnog živca (v. nervus akustikus) i tremnog živca (v. nervus vestibularis).
Živac se pruža od slušnog ili spiralnog i statičkog ili tremnog gangliona unutrašnjeg uva do slušnih i
tremnih jedara moždanog stabla prolazeći kroz unutrašnji slušni kanal.