Kreatinin vrednosti
Normalne vrednosti: Ž: 45-90, M: 63-109 mmol/L
Povišene vrednosti: javlja se kod smanjene bubrežne funkcije
Snižene vrednosti: nisu klinički značajne, javljaju se kod osoba sa malom mišićnom masom, kahektičnih osoba, amputiranih i starijih osoba.
Dobija se metabolisanjem kreatina i izlučuje filtriranjem kroz glomerule bubrega. Na osnovu njegove koncentracije u serumu indirektno se može zaključivati o funkcionisanju bubrega tj. njihovoj sposobnosti da iz organizma izlučuju raspadne produkte metabolizma.
Šta je Kreatinin?
Kreatinin je proizvod razlaganja kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima. Po strukturi kreatin je metilguanidooctena kiselina. Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Izlučuje se u obliku anhidrida, tj. kao kreatinin.
Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima, mišićima, jetri i pankreasu. Merenje kreatinina koristi se u dijagnostici i lečenju bubrežnih oboljenja, a pokazalo se korisnom i kod procene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize. Nivo kreatinina u serumu nijJe osetljiva na rana bubrežna oštećenja te reaguje sporije od uree u krvi na hemodijalizu u postupku lečenja bubrežnog zatajenja.
U serumu varira u zavisnosti od starosti bolesnika, telesnoj težini i polu.Kreatinin test krvi meri nivo kreatinina u krvi. Kreatinin je otpadni proizvod koji se formira kada se kreatin, koji se nalazi u vašem mišiću, pokvari. Nivoi kreatinina u krvi mogu pružiti vašem lekaru informacije o tome koliko dobro rade bubrezi.
Svaki bubreg ima milione malih jedinica za filtriranje krvi koje se nazivaju nefroni. Nefroni neprestano filtriraju krv kroz vrlo malu grupu krvnih sudova poznatu kao glomeruli . Ove strukture filtriraju otpadne proizvode, višak vode i druge nečistoće iz krvi. Toksini se čuvaju u bešici i zatim se uklanjaju tokom uriniranja.
Kreatinin je jedna od supstanci koje vaši bubrezi obično eliminišu iz organizma. Lekari mere nivo kreatinina u krvi da bi proverili funkciju bubrega . Visoki nivoi kreatinina mogu ukazati da je vaš bubreg oštećen i da ne radi pravilno.
Kreatininski krvni testovi se obično izvode zajedno sa nekoliko drugih laboratorijskih testova, uključujući test uree (BUN) u krvi i osnovni metabolički panel (BMP) ili sveobuhvatni metabolički panel (CMP). Ovi testovi se obavljaju tokom rutinskih fizičkih pregleda kako bi se dijagnostikovala određena oboljenja i proverilo da li ima problema sa funkcijom bubrega.
Zašto se radi krvni test kreatinina?
Vaš lekar može da odredi test krvi da bi odredio nivo kreatinina ako imate znakove bolesti bubrega . Ovi simptomi uključuju:
– umor i problem sa spavanjem
– gubitak apetita
– oticanje lica , zapešća, gležnjeva ili abdomena
– bol u donjem dijelu leđa u blizini bubrega
Promene u urinu izlaz i frekvencije
– visok krvni pritisak
– mučnina
– povraćanje
Problemi sa bubrezima mogu biti povezani sa različitim bolestima ili stanjima, uključujući:
– glomerulonefritis , koji je upala glomerula usled oštećenja
– pielonefritis , što je bakterijska infekcija bubrega
– bolesti prostate, kao što je povećana prostata
– blokada urinarnog trakta , koji može biti posledica bubrežnih kamenaca
– smanjen protok krvi do bubrega, što može biti uzrokovano kongestivnim zatajenjem srca , dijabetesom ili dehidracijom
– smrti ćelija bubrega kao rezultat zloupotrebe droge
– streptokokne infekcije, kao što je poststreptokokni glomerulonefritis
– Aminoglikozidni lekovi, kao što je gentamicin (Garamicin, Gentasol), takođe mogu izazvati oštećenje bubrega kod nekih ljudi. Ako uzimate ovu vrstu lijekova, Vaš liječnik može naručiti redovne krvne – testove kreatinina kako bi provjerili da li su bubrezi zdravi.
Kako da se pripremim za krvni test?
Test krvi za kreatinin ne zahteva mnogo pripreme. Post nije neophodan. Možete i treba da jedete i pijete isto kao i normalno da biste dobili tačan rezultat.
Međutim, važno je da kažete svom lekaru o bilo kakvim lekovima koji se izdaju na recept ili bez recepta (OTC) koje trenutno uzimate. Neki lekovi mogu povećati nivo kreatinina bez izazivanja oštećenja bubrega i ometati rezultate testa. Obavestite svog doktora ako uzmete:
– cimetidin (Tagamet, Tagamet HB)
– nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID) , kao što su aspirin (Baier) ili ibuprofen (Advil, Midol)
– lekovi za hemoterapiju
– cefalosporina antibiotici, kao što cephalekin (Keflek) i cefuroksima (ceftin)
Vaš lekar može od vas zatražiti da prestanete da uzimate lekove ili da prilagodite dozu pre testa. Oni će to uzeti u obzir prilikom tumačenja rezultata testa.
Šta mogu da očekujem tokom testa?
Test krvi je jednostavan test koji zahteva uklanjanje malog uzorka krvi.
Zdravstveni radnik prvo traži od vas da povučete rukave tako da vam je ruka izložena. Sterilizuju mesto ubrizgavanja antiseptikom, a zatim vezuju traku oko ruke. To čini da vene nadimaju krv, što im omogućava da lakše pronađu venu.
Kada pronađu venu, ubacuju iglu u nju da bi sakupili krv. U većini slučajeva koristi se vena na unutrašnjem delu lakta. Možda ćete osetiti lagani ubod kada je igla ubačena, ali sam test nije bolan. Nakon što je lekar uklonio iglu, stavili su zavoj preko ubodne rane .
Test krvi je postupak sa niskim rizikom. Međutim, postoje neki manji rizici, uključujući:
– onesvešćivanje pri viđenju krvi
– vrtoglavica ili vrtoglavica
– bol ili crvenilo na mestu uboda
– modrice
– bol
– infekcije
Kada se povuče dovoljno krvi, uzorak se šalje u laboratoriju na analizu. Vaš lekar će vam dati rezultate u roku od nekoliko dana testiranja.
Šta znače rezultati moje analize?
Kreatinin se meri u miligramima po decilitru krvi (mg / dL). Ljudi koji su više mišićavi imaju viši nivo kreatinina. Rezultati mogu da variraju u zavisnosti od starosti i pola.
Uopšteno, međutim, normalni nivoi kreatinina se kreću od 0.9 do 1.3 mg / dl kod muškaraca i 0.6 do 1.1 mg / dl kod žena od 18 do 60 godina. Normalni nivoi su približno isti za osobe iznad 60 godina.
Visoki nivoi kreatinina u serumu u krvi ukazuju da bubrezi ne funkcionišu pravilno.
Vaši nivoi kreatinina u serumu mogu biti blago povišeni ili viši od normalnih zbog:
– blokiran urinarni trakt
– dijeta sa visokim sadržajem proteina
– dehidracija
– problema sa bubrezima, kao što su oštećenje bubrega ili infekcija
– smanjen dotok krvi u bubrege usled šoka , kongestivnog zatajenja srca ili komplikacija dijabetesa
Ako je vaš test zaista povišen i dolazi od akutne ili hronične povrede bubrega, nivo se neće smanjiti dok se problem ne reši. Ako je privremeno ili lažno povišeno zbog dehidracije, ishrane sa visokim sadržajem proteina, ili upotrebe dodataka, onda će preokretanje tih stanja sniziti nivo. Takođe, osoba koja prima dijalizu će imati niže nivoe nakon tretmana.
Neuobičajeno je da imaju nizak nivo, ali to se može desiti kao rezultat određenih stanja koja uzrokuju smanjenu mišićnu masu. Oni obično nisu razlog za zabrinutost.
Šta se dešava nakon što dobijem rezultate testa za kreatinin?
Važno je napomenuti da se normalni i abnormalni rasponi mogu razlikovati među laboratorijama jer neki koriste jedinstvena mjerenja ili testiraju različite uzorke. Uvek se morate sastati sa svojim lekarom kako biste detaljnije razgovarali o rezultatima testa. Oni će biti u mogućnosti da vam kažu da li je potrebno više testiranja i da li će biti potreban neki tretman.