X-VEZANO NASLEĐIVANJE
(engl. X linked heredity), geni smešteni na X hromozomu i osobine koje su pod kontrolom ovih gena.
Do sada je određen veliki broj takvih gena kod čoveka, koji kontrolišu i dominantna i recesivna
svojstva. Najveći broj pore-mećaja je prouzrokovan recesivnim mutacijama gena na X hromozomu
(npr. Duche-nne/Becker mišićna distrofija, hemofilija A i B). U ovom slučaju su oboleli gotovo uvek
muškarci, dok su žene prenosioci bolesti (criss-cross nasleđivanje). Gonozomna konstitucija
muškaraca je XY tako da postojanje samo jednog X hromozoma dovodi do oba-veznog fenotipskog
ispoljavanja recesivne mutacije. Prisustvo samo jedne doze gena predstavlja tzv. hemizigotno stanje.
Bolest kod žena je mnogo ređa jer je neophodno pri-sustvo mutacije na oba X hromozoma (recesivni
homozigot). Češće se recesivna mutacija kod žena nalazi u heterozigotnom stanju, pa su one
fenotipski zdravi prenosioci. Kod ‘ena sa ovakvim genotipom postoji rizik od 50% da će njihovi
sinovi oboleti, odnosno da će kćerke biti prenosioci mutacije. Dominantni poremećaji vezani za X
hromozom su malobrojni (npr. jedan oblik ra-hitisa rezistentnog na vitamin D) i u tim slučajevima
žene, pošto imaju dva X hromozoma, dva puta češće obolevaju od muškaraca.