Artritis predstavlja zapaljenje zgobova, javlja se kod brojnih reumatskih bolesti ili stanja, dece i odraslih. Zajedničko im je da zahvata lokomotorni sistem – zglobove, mišiće, tetive, ligamente, fascije, ali i unutrašnje organe.
Artritis predstavlja zapaljenje zgobova, javlja se kod brojnih reumatskih bolesti ili stanja, dece i odraslih. Zajedničko im je da zahvata lokomotorni sistem – zglobove, mišiće, tetive, ligamente, fascije, ali i unutrašnje organe.
Vremenom može doći do trajnih oštećenja i deformiteta zglobova. Bolesnik gubi snagu, smanjuje se obim pokreta zglobova, dolazi do poteškoća u hvatanju predmeta, nastaje fizička onesposobljenost i određeni stepen invalidnosti. Tada osoba postaje zavisna od drugih čime se menja kvalitet života. Zbog narušenog funkcionisanja javljaju se teškoće u samozbrinjavanju, nesposobnost za obavljanje posla, bavljenja hobijem, što smanjuje kvalitet života obolelog.
Zbog ovoga je veoma važno da bolesnik poznaje prirodu bolesti koja je hronična i progresivna i može dovesti do teških i trajnih oštećenja. Istraživanja su pokazala da se dobro edukovani pacijenti lakše suočavaju sa bolešću i bolje sarađuju u svojoj terapiji i ređe pate od depresije.
Pored lekova koji se moraju uredno uzimati, veoma je važno održati zglobove u normalnom položaju, izbalansirati fizičku aktivnost i obavljati odgovarajuće vežbe koje će održati pokretljivost zglobova i snagu mišića.
Vežbanje je sastavni deo lečenja svakog reumatskog bolesnika!
Sprovodi se od samog početka bolesti, paralelno sa ostalim oblicima lečenja.
Danas se zna da umerena fizička aktivnost pomaže u smanjivanju zamora, jača mišiće i kosti, poboljšava elastičnost i izdržljivost i poboljšava stanje opšteg zdravlja.
Korist od redovnog vežbanja ili svake druge fizičke aktivnosti je velika jer omogućava:
- – očuvanje obima pokreta zglobova
- – bolju kontrolu bola
- – povećanje mišićne snage
- – jačanje kostiju – pomaže u borbi protiv osteoporoze, smanjuje rizik nastanka preloma
- – održavanje idealne telesne težine
- – bolji balans i koordinaciju pokreta
- – povećava protok krvi u čitavoj cirkulaciji,reguliše krvni pritisak
- – smanjenje stresa, bolje raspoloženje
- – poboljšanje sna
- – povećanje nivoa energije
- – bolje disanje
- – poboljšanje opšteg zdravlja
Preporučuje se 30 minuta umerene fizičke aktivnosti svakog dana i aerobik 20 minuta 2-3 x nedeljno.
Godine nisu barijera za vežbanje
Studije su pokazale da muškarci i žene preko 65 godina mogu postići značajno poboljšanje snage, izdržljivosi i gipkosti nekoliko nedelja posle kontrolisanog vežbanja. Fizički aktivni ljudi žive duže i zdravije. Jedno finsko istraživanje na preko 15 000 muškaraca od 30 do 59 godina, koji su praćeni tokom 20 godina, pokazalo je da su oni koji su bili fizički aktivni (džogiranje, skijanje, plivanje, baštovanstvo) imali 21% manje šanse za razvoj oboljenja srca i krvnih sudova, a samim tim manju stopu smrtnosti.
Vežbanje pomaže održanju idealne telesne težine što je važno za sve sa artritisom. Gojaznost znači veći dodatni pritisak na kičmu, kukove, kolena i stopala. Gojaznost povećava rizik za nastanak drugih hroničnih bolesti kao npr šećerne bolesti. Za mršavljenje vežbanje je podjednako važno kao i dijeta.
Vežbe ne utiču na pogoršanje artritisa ukoliko se pravilno koriste.
Kada je zglob otečen, topao i bolan, odmor pomaže u smanjenju zapaljenja zgloba. Privremeno smanjivanje aktivnosti ne znači i prestanak fizičke aktivnosti i vežbanja.
Neophodno je pre početka tretmana konsultovati lekara i terapeuta, odrediti vrstu vežbe i težinu, prilagoditi vežbe svakom ponaosob. Nisu sve vežbe prihvatljive za svakog.