Zimi je izraženija preosetljivost na grinje, plesni ili životinjsku dlaku. Postepenim podizanjem praga tolerancije organizam se stimuliše da se navikne na alergen.
U zimskom periodu prisutne su nesezonske alergije, gde dolazi do izražaja preosetljivost na grinje, plesni ili na životinjsku dlaku. Zbog suvog vazduha u zatvorenom prostoru najprisutnija je alergija na grinje.
Šta, zapravo, alergija predstavlja, objašnjava specijalista dermatologije i alergologije dr Jasmina Kozarev, iz ordinacije „Dermamedika“:
– Alergija predstavlja burnu reakciju odbrambenog mehanizma organizma, na, inače, neškodljive materije. U kontaktu sa njima, imuni sistem nepotrebno i prekomerno stvara antitela. Da se u organizmu nešto neuobičajeno dešava, prepoznajemo po nizu simptoma koji prate alergijske reakcije, kao što su pojava ekcema, crvenila, koprivnjače, svraba, ljuštenja kože. Osim toga, može da se ispolje i suzenje i svrab očiju, začepljenje nosa, kašalj, kijanje u naletima. Nekada, nažalost, mogu da se jave i teže komplikacije u vidu astme ili anafilaktičkog šoka.
Alergija se svi pribojavaju jer zahtevaju dugotrajno i kontinuirano lečenje.
Terapija koja je usmerena na sprečavanje akutnih simptoma, uvodi se posle obaveznog alergološkog testiranja i drugih važnih analiza. Radi se i na podizanju praga preosetljivosti na alergen ili više njih, na koje je preosetljivost i dokazana.
Podizanje praga preosetljivosti podrazumeva postepeno izlaganje organizma kontrolisanim, malim ali rastućim dozama alergena, zahvaljujući kojima se imunološki sistem stimuliše na postizanje imunološke tolerancije.
Primer sprovođenja terapijske procedure SLIT specifične imunoterapije, jedan je od načina podizanja praga osetljivosti na specifične alergene, ističe naša sagovornica.
S druge strane, bitne su i preventivne mere, koje podrazumevaju maksimalno smanjivanje eventualnog kontakta sa alergenom uzročnikom. Redovnim pranjem posteljine, pokrivača i jastuka na temperaturi od 60 stepeni Celzijusa, usisavanje dušeka usisivačima visokog pritiska sa komorom za vodu, takođe je važno, kao i redovno provetravanje prostorija, i održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha.
Po mogućstvu, trebalo bi primenjivati i prikladne dezinficijense, koji imaju odgovarajuće dejstvo na grinje.
ODBRANA OD ALERGENA
Za olakšavanje alergijskih tegoba u ponudi su i gelovi, takozvani hvatači alergena.
Nanose se na zonu ispod nosa a iznad usana, gde je najveća turbulencija vazduha prilikom udisanja.
Specifični sastav gela dovodi do toga da se čestice alergena i prašine obaraju na njegovu površinu.
Time se drastično smanjuje količina udahnutih alergena.
Na ovaj način ublažavaju se svrab, crvenilo i sekrecija iz nosa, a smanjuju zapaljenske reakcije sluzokože nosa i oka.
Novosti, B92