Kada se spominje moguća alergija na hranu, rekli bi smo da je prikladniji naziv je intolerancija na hranu i javlja se u kliničkim oblicima: eozinofilni gastroenteritis, iritabilni crevni sindrom, migrena i artritis.
Eozinofilni gastroenteritis
Sindrom je redak, s eozinofilnim infiltracijama želudačne i crevne mukoze, mišićnog sloja i seroze. Javljaju se povraćanje, bolovi u trbuhu, dijareja, deficit gvožda, gubitak težine tela, usporen rast, gubitak belančevina u crevima i ascites. Imunski mehanizam bolesti nije poznat.
Iritabilni crevni sindrom
Ovaj sindrom predstavlja oboljenje kod koga, takođe, nema dokaza o imunskom mehanizmu preosetljivosti na neku vrstu hrane. Javlja se kod osoba s deficitom laktaze, tako da neapsorbovana laktoza fermentacijom stvara propioničnu kiselinu i gasove koji provociraju naduvenost, kolike i dijareju.
Migrena
Kod nekih bolesnika provokacija određenom vrstom hrane može izazvati glavobolju tipa migrene. Vazoaktivni amini, kao histamin, tiramin, feniletilamin, koji se prirodno nalaze u nekim namirnicama, mogu izazvati kod nekih osoba migrenu. Nema dokaza da se radi o imunskom mehanizmu.
Artritis
Neke osobe retko ispoljavaju artritis usled intolerancije na hranu, bez dokaza da je mehanizam imunskog porekla. Postoje podaci, doduše retki, da hrana može uzrokovati konjunktivitis i hronični sinusitis, a kod dece do dve godine upalu srednjeg uva s efuzijom.