Studija čiji je vođa doktorka Vendi Rasel obuhvatila je pregled glavnih makronutritivnih sastojaka (ugljeni hidrati, proteini, masti), vitamina i minerala i dodataka hrani, uključujući niskokalorične zaslađivače. Razumevanje uticaja ishrane na postprandijalni porast koncentracije glukoze u krvi osnovni je cilj ovog istraživanja.
Važna uloga crevne flore u regulisanju metabolizma
Najznačajnija potvrda efikasnosti unapređenja homeostaze glukoze uočena je kod nerastvorljivih i umereno fermentabilnih vlakana na bazi cerealija i mono nezasićenih kiselina kao zamene za zasićene masti. Nivo glukoze u krvi smanjen je unosom viskoznih rastvorljivih vlakana, pri čemu je zaključeno da je glavni mehanizam delovanja odložena apsorpcija unetih ugljenih hidrata. Došlo se i do manjih ali značajnih dokaza da neke vrste hrane bogate fitohemijskim supstancama daju dobre rezultate. Ovo se može povezati s pretpostavkom da crevna flora igra važnu ulogu u regulaciji metabolizma.
Značajna uloga u smanjenju dijabetesa tipa 2
Jasno je da komponente ishrane imaju značajan i klinički relevantan uticaj na modulaciju glukoze u krvi. Iz toga se zaključuje da primena režima ishrane za smanjenje postprandijalnog porasta nivoa glukoze u krvi, uz prethodno utvrđene ciljeve, daje doprinos zdravlju populacije i ograničava porast broja slučajeva dijabetesa tipa 2 u svetu.
Vaše ime: * | ||||
Vaš e-mail: * | ||||
E-mail primaoca: * | ||||
Poruka: | ||||
Unesite kod: * |
|
|||
Vaše ime
Poruka
Email adresa*
Your complaint*