Kandidijaza je gljivično oboljenje sluznice kože ili unutrašnjih organa koje najčešće izaziva Candida albicans.
Etiologija i epidemiologija
Kandidijazu mogu izazvati različite podvrste kandide, od kojih je najčešća Candida albicans.
Kandide su prisutne kao saprofiti na koži i sluznicama čoveka. One ne mogu izazvati oboljenje sve dok je čovek zdrav, tj. dok postoji normalna prirodna odbrana. Poremećaj tog odbrambenog mehanizma uglavnom izazivaju: izmenjene endokrine funkcije, promene u okviru normalne flore ili pad celularnog imuniteta.
Kandidijaza sluznica je česta u toku dijabetesa i trudnoće. Naime, šećer u urinu pospešuje rast kandide na genitalnoj sluznici.
Drugo, dugotrajna antibioterapija širokog spektra potiskuje normalnu floru sluznica, čime se remeti ravnoteža, te se kandide brzo razmnožavaju i izazivaju lokalno zapaljenje.
Treće, ima mnogo hroničnih oboljenja i stanja sa kompromitovanim celularnim imunitetom, kada prisutne kandide postaju invazivne. Prema tome, kandida je tipični “oportunistički” mikroorganizam.
Kod ovako imunokompromitovanih osoba usled bolesti i starosti infekcija se može uneti u organizam i spolja preko raznih sonda, katetera, infuzija, punkcije, biopsija i dr. Naročito je opasna infekcija kandidom preko infuzija, kada bude zahvaćen venski krvotok i otvoren put diseminovanoj, odnosno sistemskoj kandidijazi.
Klinička slika
Kliničke manifestacije kandidijaze su vrlo raznovrsne i mnogobrojne, što zavisi od lokalizacije i opsega zapaljenja. Glavni klinički oblici kandidijaze su sledeći: kandidijaza kože, kandidijaza sluznica i sistemska kandidijaza.
Kandidijaza kože. Česta je kod osoba sa maceriranom kožom usled znojenja (na prevojima kože) ili usled stalne vlažnosti (domaćice, vešerke, pekari). Obolela koža je macerirana, crvena, sa okolnim perutanjem. Ove promene neprekidno svrbe, a često su udružene sa bakterijskom infekcijom.
Kandidijaza sluznica.
Vrlo je česta i može da se ispolji na sluznici svih sistema.
- Gastrointestinalna kandidijaza počinje već na sluznici usne duplje. Ovo je predilekciono mesto za oboljenje novorodenčadi i odojčadi. Vidljivo je difuzno zapaljenje sluznice usne duplje. Sluznica jezika je deskvamirana sa nestankom papila, dok je gingivalna sluznica suva, sjajna, crvena i otečena. U sledećem stadijumu zapažaju se manje ili veće žućkastobeličaste mrlje, koje se lako skidaju sa podloge. Funkcionalni poremećaji zavise od širine procesa. Ali, uvek postoji bolna osetljivost u dodiru sa hranom, a gutanje je otežano sa retrosternalnim bolom, ukoliko je kandidijaza zahvatila i ezofagus. Usne su intenzivno crvene, ispucale i bolne, a u uglovima usana perzistiraju macerirane ivice – tzv. žvale. U pojedinih osoba može se razviti kandidijaza perianalne regije i sluznice rektuma.
- Urogenilalna kandidijaza je izražena kod dijabetičara, tnidnica, zatim tokom korišćenja hormonskih kontraceptivnih sredstava i u toku polnih bolesti. Kod žena se pojavljuje vulvovaginitis, sa otokom crvenilom, pečenjem, svrabom i intenzivnom leukorejom. Kod muškaraca postoji uporni uretritis, a spolja je izražen balanitis. Proces može napredovati prvo do cistitisa odnosno do ushodnog oštećenja bubrega, te dovesti do generalizovane kandidijaze.
Od ostalih lokalizacija kandidijaze moguća je bronhopulmonalna, zatim na oku kao iridociklitis ili konjunktivitis i na srednjem uhu kao otitis.
Sistemska kandidijaza
Ovo je najteži oblik oboljenja i često se završava fatalno. Poznati su sledeći klinički oblici: sepsa, en- dokarditis, meningitis, pijelonefritis i dr.
Sistemska kandidijaza se razvija u toku malignih i drugih teških oboljenja i stanja, zatim kod AIDS-a i u narkomana itd. Tako se klinička slika kandidijaze kombinuje sa kliničkom slikom osnovnog oboljenja.
Kandijaza usana i usne duplje
Kandida-septikemija liči na tešku gram- negativnu sepsu. Bolesnik je febrilan i može da ima stanje šoka sa azotemijom, oligurijom i bubrežnom insuficijencijom.
Kandida-endokarditis se obično javlja neposredno posle operacije na srcu. Liči na bakterijski endokarditis sa vegetacijama na zaliscima i embolijama.
Kandida-meningitis ima subakutni tok koji se ne završava uvek fatalno.
Dijagnoza i lečenje
Kandidijaza kože i sluznica se prepoznaje po kliničkoj slici. Dijagnoza sistemske kandidijaze se postavlja na osnovu kliničke slike i kulture kandide iz krvi, gnoja, likvora, brisa, urina i raznih bolesnikovih sonda, katetera, igala i dr. Kandida je saprofit, pa se njen nalaz mora kritički procenjivati.
Serološke reakcije nisu od velike koristi, jer imunokompromitovani bolesnik slabo stvara antitela.
U lečenju kandidijaze svih sluznica koriste se antiseptićka sredstva i rastvor nistatina, koji se slabo resorbuje, ali deluje na površini sluznica i u lumenu creva.
Kod uporne kandidajaze sluznica i sistemske kandidijaze koriste se ketoconazol i fluconazol, a u najtežim slučajevima rezis- tentnim na prethodnu terapiju koristi se amfotericin B. Pri koriščenju amfotericina B treba stalno kontrolisati serumske transaminaze, ureu i kreatinin zbog njegove hepatotoksičnosti i nefrotoksičnosti.