Već dugo je poznato da stres utiče na pojavu sedih vlasi, ali i na gubitak kose. Tokom godina pojavili su se mnogi preparati i lekovi koji navodno sprečavaju gubitak kose, ali su svi oni pokazali ograničene rezultate.
Već dugo je poznato da stres utiče na pojavu sedih vlasi, ali i na gubitak kose. Tokom godina pojavili su se mnogi preparati i lekovi koji navodno sprečavaju gubitak kose, ali su svi oni pokazali ograničene rezultate.
Sada, naučni tim, predvođen istraživačima sa ULCA i Veterans Administration, nakon istraživanja uticaja stresa na gubitak kose, nudi rešenje koje je otkriveno sasvim slučajno. Rešenje se ogleda u korišćenju hemijskog jedinjenja koje izaziva rast kose tako što blokira hormon stresa koji je povezan sa opadanjem kose.
Ova otkrića objavljena su u online časopisu PLoS One.
“ Naši rezultati pokazuju da čak i kratko delovanje ovih jedinjenja dugoročno utiče na povratak vlasi kod laboratorijskih miševa, koji su dugo izlagani stresu. Kroz modulaciju hormona stresa ova jedinjenja bi se mogla iskoristiti za sprečavanje opadanja kose kod ljudi, a naročito ako je opadanje izazvano stresom“ rekao je Million Mulugeta, profesor medicine sa univerziteta ULCA.
U ovom istraživanju učestvovao je čitav tim naučnika iz celog sveta. Za svoja istraživanja naučnici su koristili miševe koji su genetski modifikovani da proizvode suviše hormona stresa Kortikotropina- oslobađajući faktor ili CRF. Ovi miševi gube krzno sa leđa i tako postaju vizuelno prepoznatljivi u odnosu na ostale miševe.
Istraživači su na Salk Institutu razvili hemijsko jedinjenje pod nazivom peptid astressin-B koji ima sposobnost da blokira CRF. U već tretirane “ćelave“ miševe ubrizgali su peptid astressin-B i posmatrali kako utiču na blokiranje CRF-a. Pošto prva injekcija nije imala efekta, nastavili su ubrizgavanje narednih 5 dana. Pored efekata koje su pratili, naučnici su pratili i sve propratne pojave koje su se mogle javiti kod miševa. Miševi su vraćeni polse nekog vremena kod ostalin, ne tretiranih miševa.
Nakon tri meseca, istražitelji su hteli da provere stanje tretiranih miševa i otkrili da se oni ne razlikuju od ostalih, jer im je izgubljeno krzno poraslo. “Nakon analiziranja registracionih brojeva miševa, proučili smo tretirane miševe i otkrili da je zaista peptid astressin- B bio odgovoran za ponovni rast krzna. Naknadnim, detaljnijim, istraživanjima potvrđena je ova tvrdnja“ rekao je Mulugeta.
Od posebnog značaja je izuzetno kratko vreme trajanja tretmana. Dovoljna je samo jedna injekcija dnevno pet uzastopnih dana i to dovodi do željenih efekata u naredna 4 meseca.
Do sada ovaj tretman je primenjen samo na miševima. Kakav bi efekat bio kod ljudi ostaje da se ispita, mada se smatra da bi efekat bio isti sobzirom da Minoxidil, koji kod ljudi izaziva blago poboljšanje rasta kose, izaziva isti efekat kod miševa. Ovo ohrabruje da bi korišćenje peptida astressina- B moglo naći široku upotrebu kod ljudi. Naravno, pre toga sledi detaljno istraživanje i ispitivanje, kako se slučajno ne bi izazvali neki neželjeni efekti.