Abscessus – nagomilavanje gnoja u nekom tkivu; (stom.)5 akutna dentogena infekcija lica, gnojna kolek-cija praćena otokom, bolovima, funkcionim poremećajima, povišenom temperaturom; a. acutus, akutni zagnoj koji nastaje za relativno kratko vreme. Ponekad je praćen povišenom telesnom temperaturom, lokalnim bolom i dru-gim simptomima; amebni a., obično nastaje u jetri, a izazvan je histolitičkom amebom; anorektalni a., apsces u ćelijsko-masnom tfavu okoline čmara; bilokularni a., gnojna dvodelna kolekcija, tj. dva susedna među sobom vezana prostora u vidu bisaga; a. Brodie, blagi oblik hematogenog osteomijelitisa u moždinskom kanalu metafize loptastog izgleda s kondenzovanim rubom i rasvetljenom sredinom; a. buccalis, gnojna kolekcija u predelu obraza; a. cerebri apsces mozga, ograničeno gnojno zapaljenje mozga u kome se stvara šupljina ispunjena gnojem. Postaje prelaskom bakterija u mozak pri gnojnom zapaljenju srednjeg uha, čeonog i etmoidnog sinusa, angini, bronhitisu, bronhiektazijama, zapaljenju pluća ili traumatskim unošenjem klica u mozak; DeIpecheov a., apsces koji se brzo razvija a praćen je iznurenošću i nešto povišenom temperaturom; Douglasov a., sabiranje gnoja u Douglasovom špagu. Stvara se u gnojnim zapaljenjskim procesima trbušnih organa, naročito onih u maloj karlici (gnojno zapaljenje parametrija, prskanje zagnojenih jajovoda i jajnika i zagnojene vanmaterične trudnoće) i kao ograničeni apsces u najnižem delu trbušne duplje u koji se slio gnojni eksudat; Duboisov a., cista u timusu koja je nastala .od embrionalnog zaostatka; epiduralni a,, sin. ekstraduralni a.;ekstTaduralni a., gnojna kolekcija između tvrde moždanice i lubanje; a. facial, apsces lica, praćen mnogo većim otokom, izraženijim celulitisom i znacima fluktuacije ispod kože; fiksa* cioni a., veštački stvoren apsces koji nastaje posle ubrizgavanja nadražajnih materija (npr. terpentinskog ulja) u cilju da se privuku i fiksiraju bakterije akutne infekcije u taj apsces. F. a. danas se retko primenjuje kao terapijsko sredstvo; a. fornicis inferiorls, podsluzokožni apsces donjeg svoda; a. fornicis superioris, podsluzokožni apsces gornjeg svoda; a. frlgidus, hladni apsces, kolekcija gnoja koja potiče od tuberkuloznog procesa u nekoj kosti ili zglobu ili limfnim žlezdama. Gnoj se od kosti širi u okolno rastresito vezivno tkivo, između mišića, razdvajajući ih i stvarajući na taj način šupljinu ispunjenu gnojem. Na unutrašnjoj strani ove šupljine nalazi se granulaciono tkivo, a okolina ne pokazuje znake zapaljenja (odsustvo Mperemije i toplote), zbog čega je ovaj apsces nazvan hladnim; a. gingivalis, apsces desni, zagnoj u desnima, najčešće posledica prisustva stranog tela u tkivu desni; gravitacioni a., apsces koji se pomera ili gravitira u niži ili dublji deo tela; hemoragički a., apsces koji u sebi sadrži krvi; a. hepatis, apsces jetre. Og-raničen gnojni proces u tkivu jetre. Rede samo na jednom mestu (solitarni a.), češće na više mesta (multipli a.). Uzroci su gnojni procesi u trbušnoj duplji (metastaze bakterija putem portne vene ili limfnim putem), piemija (metastaze putem hepatičke arterije), amebna dizenterija i zagnojavanje ciste ehinoko- kusa. Simptomi: septičke temperature,, uvećana i osetljiva jetra i žutica; a. infraorbitalis, podočni apsces sa jakim znacima zapaljenja. Prodor infekcije preko angularne i oftalmičke vene dovodi do tromboze kavernoznog sinusa; a. infratemporalis i a. pterygomandibularis, praćeni su znacima sepse, trizmusom, onemogućenim uzimanjem hrane i tečnosti, jakom dehidracijom; intraduralni a., apsces koji se stvara između tvrde moždanice i mozga; ishiorektalni a., zagnoj u ishiorektalnoj jami; a. linguae, javlja se posle povrede ili per continuitatem. Otežani su govor i ishrana; metastazni a., sekundarni apsces obično embolijskog porekla, koji nastaje dospevanjem bakterija iz udaljenog primarnog ognjišta putem krvotoka; multipli a., mnogobrojni i rasejani apscesi koji prate piemiju; a. palatinus, apsces ispod sluzokože nepca; paranefritički a., apsces u rastresitom tkivu oko bubrega, koji najčešće nastaje metastatski iz udaljenog primarnog gnojnog ognjišta (angina, mastitis, panaricijum itd.); a. parodontalis, zagnoj ozubIja u tkivima oko zuba, nastao usled onemogućene drenaže gnoja iz desničnih džepova u usnu duplju. Akutni p.a. praćen je pulsirajućim bolom, otokom i klaćenjem zuba. U kroničnog p.a. postoji fistula kroz koju se cedi gnoj u usnu duplju; a. periapicalis, gnojna kolekcija u predelu vrha korena zuba; a. pericoronaris, gnojna kolekcija u tkivu oko krunice zuba. Zahvata prvo meko, zatim koštano tkivo; a., perimandibularis, gnojna kolekcija pored donje vilice; peritiflitički a., apsces u predelu slepog creva, posledica akutnog zapaljenja crvuljka, s njegovom perforacijom ili bež nje; a. peritonsillaris, peritonzilarni apsces, nakupljanje gnojnog eksudata u prostoru između krajnika i zida peritonzilarne lože, kao komplikacija gnojne angine; Pottov a., hladni apsces, koji je u vezi s tuberkulozom kičme; psoasni a., apsces koji se nalazi u slabinskom mišiću (m. psoas major) ili u njegovom aponeurotičkom omotaču. Često se spušta i izbija iz karlice ispod Poupartove veze i pojavljuje se pod kožom butine. P.a. je posledica tuberkuloze pršljenova. V. spondylitis; a. pulmonum, apsces pluća, gnojno ognjište u plućnom tkivu nastalo usled zagnojavanja nekog plućnog in filtrata ili septičke metastaze iz drugog organa; a. retropharingealis, retrofaringealni apsces, a. u zidu ždrela, najćešće u odojčadi, a u odraslih kao posledica tuberkuloze vratnog kičmenog pršljena. Glavni simptomi su otežano gutanje i disanje; a. sublingualis, prisustvo gnoja u podjezičnom prostoru, jednostrano ili obostrano; a. submandibularis, podvilični apsces ispod donje vilice s pobočnim edemom vrata. Distalniji apscesi praćeni su trizmusom; a. submentalls, podbradni apsces, tvrd otok, izraziti pobočni edem podjezičnog predela; a. submucosis oris, gnojna kolekcija ispod usne sluznice; subpektoralni a., gnojna kolekcija pod pektoralnim mišićima, koja nastaje limfogenim putem iz zapaljenjskog ognjišta na ruci, naročito na podlaktici i prstima; a. subphrenicus, potprečažni (abscessus) apsces, gnojna kolekcija, slabije ili bolje učahurena u prostoru između prečage i jetre. Najčešće nastaje per continuitatem ili limfogeno polazeći iz nekog zapaljenjskog ognjišta ili usled perforacije nekog od trbušnih organa; a. tonsillaris, krajnički zagnoj, nakupljanje gnoj-nog eksudata u tkivo krajnika, obično u dnu neke lakune. Može da se javi u toku gnojne angine. absentismus, apsentizam, izostajanje s posla, bilo koji oblik nedolaska na posao u za to predviđeno vreme prouzrokovan različitim uzrocima. U odnosu na razlog izostajanja svi izostanci se mogu svrstati u tri osnovne grupe: (1) zbog bolesti i nesreća, (2) odobreni izostanci (odmor, trudnoća, vojna vežba) i neo-dobreni i neopravdani izostanci. Absinthii summites (pelen), gorko sredstvo, upotrebljavano u obliku čaja za popravljanje apetita. absorptio, apsorpcija, upijanje: (1) upijanje gasa u tečnost ili čvrstu supstanciju ili tečnosti u čvrstu supstanciju; (2) prodiranje neke supstancije u drugu, kojom prilikom jedna supstancija predaje energiju, a druga je prima i pretvara u neku drugu vrstu energije; (3) zadržavanje zrakova u nekoj sredini (npr. zrakova svetlosti određene talasne dužine u nekoj tečnosti ili gasu), v. apsorpcioni spektar (pod spektar)(fiziol.) prelazak materija kroz sloj ćelija u krv ili limfu. Apsorpcija sastojaka hrane vrši se uglavnom u tankom crevu, difuzijom i aktivnim transportom. Složene organske materije belančevine, ugljeni hidrati i masti u priboru za varenje razgrađuju se do aminokiselina, monosaharida, masnih kiselina i alkohola i u tom obliku se resorbuju. V. resorpcija; (4) gašenje svetlosti ili bilo koga od njenih sastojaka koje prouzrokuju crni ili obojeni predmeti; (5) zaustavljanje toplotnih zrakova, pri čemu se temperatura tela koje ih apsorbuje polako povišava; ka-rakteristična a., a. koja se javlja ako je foton u stanju da izbaci elektron iz unutrašnje atomske ljuske. To je moguće kad je talasna dužina apsorbovanog fotona upravo ravna’karakterističnom zračenju tog elementa. Kako je foton ispao iz snopa rendgenskih zrakova, njegova apsorpcija manifestuje se crnim linijama (Frauenhoferove linije), čiji su izgled i raspored svojstveni za svaki element. Na k. a. osniva se rendgenska spektrografska analiza; a. rendgenskih zrakova, kad zraci prodiru kroz materiju, oni gube jedan deo energije, slabe usled apsorpcije. Prilikom a. nastaje u materiji čitav niz promena: rasipanje (disperzija), fluorescencija (sekundarno zračenje), emisija elektrona (fotoelektrični efekat) i vibracija (toplota). A. može biti potpuna i delimična. Potpuna je onda kad se svi zraci utope u telu (nestanu); delimična je kad jedan deo upadnih zrakova prođe kroz telo, Npr., čovečje telo samo delimično apsorbuje rendgenske zrako ve, zbog čega je mogućna njihova primena u medicini; m. ugljen-dioksida, metoda kojom se u toku anestezije uklanja ugljenndioksid iz izdahnutog gasa vezivanjem za mesa vinu natrijumi kalcijum-hidroksida.