17. 07. 2014.

GROZNO: Osam činjenica o brzoj hrani koje možda niste znali!

Malo je onih koji mogu da odole brzoj hrani, ne samo jer je neverovatno ukusna, već nam neretko štedi vreme, trud i novac. I uprkos tome što već i vrapci na grani znaju koliko je nezdrava i štetna, mi nastavljamo da je konzumiramo, gotovo svakodnevno. Ipak, možda vas neke stvari sa ove liste „nateraju“ da zaboravite bar neke namirnice iz porodice „fast food-a“.

GROZNO: Osam činjenica o brzoj hrani koje možda niste znali!

1. Chicken McNuggets: Ako ste mislili da su ovo slasni zalogaji od pilećeg mesa, prevarili ste se – ovde piletine ima najmanje! Uzorci iz dva lanca restorana brze hrane pokazali su da se ovaj proizvod sastoji uglavnom od masti, vezivnog tkiva i kostiju. S obzirom da se čuvaju zamrznuti, a moraju da održe svežinu, po njima se i posipaju i raznorazne hemikalije. 

2. Koka-Kola: Jedna bočica omiljenoh napitka na svetu sadrži čak 10 kašičica šećera, što je više od dnevne preporučene količine.

3. Dlake u hrani: Ako često jedete brzu, gotovu hranu mogla bi da vas iznenadi činjenica da redovno u sebe unostie i mnogo dlaka, i to u obliku aminokiseline L-cysteine koja se koristi kao regulator kiselosti, koja se sastoji od životinjske dlake i perja.

4. Milkšejk: Možda vam ovo ukusno piće zvuči i te kako primamljivo i osvežavajuće, ali frapantna je podatak da milkšejk od jagode u „McDonald’s“ restoranu jedva da ima „j“ od ovog voća, s obzirom da sadrži čak 59 sastojaka koji treba da proizvedu veštački ukus jagode. 

Pročitajte još:

U Srbiji povećan broj gojaznih, onih koji puše i piju

Želite zdrave arterije? Poštujete ove savete u vezi masne hrane

(VIDEO) Evo šta se dešava u organizmu posle posta od mesec dana!

5. Viršle: Kako se prave viršle? Meso se melje dok ne pređe u tečno stanje, kako bi se iz njega izbacili ostaci poput kostiju, hrskavice i ostalog što nikako ne biste želeli da vidite u hrani, a potom mu mu se dodaju skrob, so i senf. Zatim se dalje prerađuje sve dok ne poprimi teksturu pirea, a smesa ubacuje u crevo. Pri kraju prerada, viršle budu prepune bakterija, pa se tretiraju velikom količinom amonijaka. Smesi se tokom pečenja dodaju i veštački pojačivači ukusi, pa vi razmislite sledeći put pre kupovine – da li ste sigurni da želite da pojedete nešto u šta ni proizvođači nisu sigurni šta tačno stavljaju!?

6. Salata iz „fast food-a“: Ponekad salatae koje kupite u restoranima brze hrane sadrže više masti i soli od hamburgera! Zelena salata se neretko tretira različitim hemikalijima, a sadrži i gliceril. Hemijski sastojak, koji je sastavni dio antifriza, produžava rok trajanja i daje hrskavost salatama…

7. Insekti: Američka Agenzija za hranu i lekove sadrži zanimljive propise o tome kolika je dozvoljena količina is+nsekata u određenim namirnicama. Tako, na primer, u 100 g putera od kikirikija sme da sadrži maksimalno 30 insekata ili njihovih ostataka…

8. Gotovi sirevi: Da li ste znali da mnogo  upakovanih sireva po prodavnicima nije napravljeno samo od mleka!? Naime, 49 odsto mase ovih proizvoda čine aditivi, pojačivači ukusa i hemikalije obojene u „boje sira“. Rezultati su jeftini sirevi koji samo liče na pravi, a u stvari sadrže tek 51 odsto sira. Zato uvek birajte proverene i domaće mlečne proizvode!

Izvor: Pressonline, Vecernji.hr

Tagovi

Nema komentara.