Najčešći uzroci stresa u Srbiji povezuju se sa besparicom, osećajem gubitka sigurnosti i nemogućnošću ispunjenja tnutih očekivanja. Ulazimo u doba godine u kojem ovi uzroci doživljavaju svoj vrhunac (povratak sa odmora, početak školske godine, sezonalni troškovi oko zimnice, kupovine zimske garderobe, grejna sezona, održavanje automobila, troškovi porodičnih slavlja i sl.). Može se reći da je sezona stresa već u jeku i da kulminaciju možemo očekivati krajem godine.
Najčešći uzroci stresa u Srbiji povezuju se sa besparicom, osećajem gubitka sigurnosti i nemogućnošću ispunjenja tnutih očekivanja. Ulazimo u doba godine u kojem ovi uzroci doživljavaju svoj vrhunac (povratak sa odmora, početak školske godine, sezonalni troškovi oko zimnice, kupovine zimske garderobe, grejna sezona, održavanje automobila, troškovi porodičnih slavlja i sl.). Može se reći da je sezona stresa već u jeku i da kulminaciju možemo očekivati krajem godine.
Nivo stresa u našim životima je duboko uslovljen individualnim faktorima, kao što je naše fizičko zdravlje, stepen odgovornosti koje imamo prema drugima, nivo očekivanja od nas, kao i podrške koju dobijamo iz okruženja.
Na nivo stresa najviše utiču broj i intenzitet promena i traumatičnih iskustava koje smo iskusili u skorijoj prošlosti. Trajanje stresnog stanja je potpuno individualno i vrlo teško predvidivo. Produženi stres, stres koji doživljavamo kada su izvori stresa učestali ili kada telu ne dajemo dovoljno šanse da se uspostavi ravnotežu je stres koji bi trebalo da vas zabrine. Tokom produženog stresa naše telo doživljava invaziju hormona koji mogu izazvati negativne biološko mentalne posledice. Produženi stres ima tendenciju da oslabi naš imuni sistem. Neke od bolesti uzrokovane stresom, dugoročno mogu imati i kobne posledice. Jasno je da stres ne možemo da izbegnemo.
Šta možemo da učinimo da negativne posledice stresa svedemo na minimum? Za početak da shvatite uzrok koji ga izaziva i po mogućnosti da ga otklonite. Istovremeno optimizujete svoj raspored dana i koristite pomoć i podršku porodice i prijatelja. Važno je i baviti se sobom – odmarati se, raditi fizičke vežbe, baviti se meditacijom. Ljudi su odavno prepoznali umirujuće dejstvo biljaka i one se veoma uspešno koriste i u modernoj medicini. Među lekovitim biljem sa umirujućim svojstvima, po delotvornosti se izdvajaju valerijana, menta i matičnjak. Ukoliko ne možete da se oslobodite osećaja uznemirenosti ili primećujete simptome depresije, osećate nezadovoljstvo ili razočaranje svojim ponašanjem ili ponašanjem bližnjih, ili jednostavno osećate potrebu za profesionalnim savetom, obratite se lekaru. U svakom slučaju, ne treba da dozvolite da stres šteti vašem zdravlju. Prema preliminarnim rezultatima najnovijeg istraživanjima o zdravlju stanovništva Srbije, koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije tokom 2013 godine na uzorku od 6.500 domaćinstava (15.999 članova domaćinstva) – objavljenih 17.7.2014. godine, 56,6% stanovnika Srbije je u periodu od četiri nedelje pre ispitivanja bilo suočeno sa napetošću i stresom, što je porast sa 43.1% u donosu na 2006. godinu. Svakodnevnom pritisku i stresu su češće bile izložene osobe između 45 i 54 godina starosti, ženske osobe, kao i stranovnici Južne i Istočne Srbije.
A.J