aciditet, stepen kiselosti nekog rastvora. Razlikuju se dve vrste a.: aktualni i potencijalni. Aktualni a. meri se koncentracijom vodonikovih jona u rastvoru, koja se određuje elektrometrijski, a potencijalni a. meri se količinom kiseline koja se nalazi u rastvoru i koja se određuje volumetrijski; želudačni a., kiselost želudačnog soka koja potiče od hlorovodonične kiseline koju luče izvesne ćelije želudačne sluznice. Kiselost zavisi od slobodne hlorovodonične kiseline (normalno 20-40 stupnjeva aciditeta). Drugi deo hlorovodonične kiseline vezan je za belančevine u želudačnom soku (vezana hlorovodonična kiselina). Zbir ove dve kiseline daje celokupni (totalni) aciditet (normalno 40-60 stupnjeva aciditeta). Količina slobodne hlorovodonične kiseline povećana je pri grizlici želuca i dvanaestopalačnog creva, a smanjena ili je uopšte nema pri raku želuca