Alergija na hranu predstavlja senzibilizaciju nastalu učešćem antitela iz klase imunoglobulina E, najčešće, a ponekad i učešćem limfocita T. Klinička klasifikacija alergije na hranu obuhvata oralni sindrom alergije, bronhijalnu astmu, rinitis, urtikariju i angioedem, sistemsku anafilaksu i atopijski dermatitis.
Vrste alergija na hranu
Oralni sindrom alergije
Ovaj sindrom predstavlja I tip reakcije preosetljivosti, najčešće na sveže voće i povrće, uz izraženu osetljivost na neke vrste polena, koji pokazuju unakrsnu senzibilizaciju s pomenutom hranom. Mnogi bolesnici
su samo s orofaringealnim simptomima i znacima, ali nije retka pojava i urtikarije, angioedema, rinitisa, astme, konjunktivitisa, povraćanja, dijareje, bolova u trbuhu i kontaktnog dermatitisa na hranu. Anafilaktički šok u sklopu oralnog sindroma alergije nije čest.
Anafilaktički šok
Hrana je čest uzrok anafilaktičkih šokova, smatra se čak češći (35%) nego što su to venomi insekata (15%) i lekovi (14%). Kod oko trećine bolesnika nastaje anafilaksa kada su izloženi fizičkom naporu ili vežbi, a pri tome postoji ingestija određene hrane.
Vrlo verovatna alergija na hranu – Pogledajte
Atopijski dermatitis
Oko jedne trećine dece s alergijom na hranuboluje i od atopijskog dermatitisa, odnosno hrana može dovesti do pogoršanja postojećeg atopijskog dermatitisa. Kod odraslih osoba hrana nema tako veliki značaj u pogoršanju atopijskog dermatitisa kao u dečijem uzrastu. Najčešće su u pitanju osobe s atopijskom konstitucijom.
Bronhijalna astma i rinitis
Alergije na hranu mogu izazvati napad bronhijalne astme i rinitisa. Oko 2-6% svih akutnih napada astme izazvano je hianom, i to mnogo češće kod dece nego u odraslih osoba. Hrana može izazvati astmatični napad preko dva mehanizma: apsoipcijom hrane iz digestivnog trakta i udisanjem isparljivih molekula.
Ingestija hrane i akutni napad astme najčešće su vezani za učešće imunoglobulina E, tj. I tip alergijske reakcije. Udisanje isparljivih molekula i pojava akutnog napada astme objašnjavaju se mehanizmom intolerancije na hranu, naročito na njene aditive, kao što je metabisulfit, koji se koristi kao konzervans u vinu.
Alergija na hranu često dovodi do akutne urtikarije i angioedema, a retko do hronične urtikarije i angioedema (1,4—5%). Kontaktna urtikarija javlja se uglavnom kao profesijsko oboljenje ili kod osoba s oralnim sindromom alergije.