ALERGIJSKA BRONHIJALNA ASTMA (engl. allergic asthma), hronična bolest disajnih puteva koja se odlikuje ređim ili češćim napadima otežanog disanja sa „sviranjem u grudima”, kašljem i oskudnim iskašljava-njem. Alergijsku bronhijalnu astmu izazivaju razne materije poznate pod nazivom alergeni. Najčešći alergeni koji izazivaju alergijsku bronhijalnu astmu (ABA) su poleni trava i drveća, kućna prašina, životinjske dlake i belančevine kože i perja životinja. Broj materija koje mogu izazvati ABA je danas ogroman i skoro svakodnevno se povećava. Bolesnici koji boluju od ABA na svojim mast ćelijama i bazofilnim leukocitima u disajnim putevima imaju vezana specifična antitela klase imunoglobulina E. Kada se ovi imuno-globulini vežu s odgovarajućim alergenom, dolazi do oslobađanja histamina i velikog broja drugih posrednika alergijske reakcije iz ovih ćelija koji su uzrok suženja disajnih puteva i drugih promena koji karakterišu napad ABA. Disajni putevi bolesnika od ABA su preosetljivi (hiperreaktivni) na dejstvo raznih nadražajnih materija (jaki mirisi, dim, gasovi i mnoge druge materije) pa se astmatični napad može javiti i pri udisanju ovih materija. Lečenje ABA zasniva se na izbegavanju alergena, uzimanju lekova za širenje disajnih puteva (salbutamol), uzimanju lekova koji smanjuju povećanu reaktivnost disajnih puteva (kortikosteroidni hormoni – najbolje udisanjem) i specifičnoj imunoj terapiji pomoću koje se postiže „hiposenzibilizacija” tj. smanjena osetljivost
disajnih puteva boles-nika na kontakt sa specifičnim alergenom. Oko 5% svih ljudi boluje od bronhijalne astme (od čega visok procenat otpada na ABA), a iz nepoznatih razloga taj procenat se povećava tokom poslednjih godina. Bolesnik treba da upozna svoju bolest, principe dugotrajnog lečenja i postupak u pogoršanju bolesti koje se može javiti i pored adekvatnog lečenja.