BRONHIEKTAZIJE (engl. bronchiectasis), trajna, lokalna, ireverzibilna, patološka pro-širenja malih i srednjih bronhija sa destrukcijom elastičnih i mišićnih delova zida bronha. Mogu da budu urođene, zbog cilijarne diskinezije u sklopu Kartagenerovog sindroma, odnosno stečene kao posledica bronhijalne opstrukcije ili kao komplikacija pneumonija, pertusisa, morbila ili tuberkuloze. Najčešće se javljaju u donjim delovima pluća. Hronična infekcija i poremećena bronhijalna sekrecija prouzrokuju karakterističan jutarnji kašalj i iskašljavanje većih količina purulentnog sputuma, nekad i hemoptizije zbog hiperplazije bronhijalnih arterija u zidu proširenih bronha. Kod pacijenta ponekad postoje maljičasti prsti. Nad bronhiektazijama se čuje inspiratorno i ekspiratorno pucketanje. Rendgenski se zapažaju pojačana bronhovaskularna šara, manje ili veće ovalne svetline ili trakaste senke. Dijagnoza se postavlja kompjuterizovanom tomografijom. Konzervativna terapija podrazumeva dobru hidraciju bolesnika, posturalnu drenažu i antibiotike u fazi pogoršanja. Hirurško lečenje resekcijom obolelog dela pluća je indikovano ako su hemoptizije česte i obilne, konzervativno lečenje neuspešno, a bronhiektazije lokalizovane.