Na žalost, ne postoji afirmisani lek za depresiju. Depresija se razlikuje od osobe do osobe, te terapija koja pomaže jednoj osobi ne mora nužno da bude delotvorna za druge. Srećom, ukoliko se kombinuju terapije i lekovi uz promene u načinu života (vežbanje, isrhrana i smanjenje stresa), zbrinjavanje i lečenje depresije je moguće.
Na žalost, ne postoji afirmisani lek za depresiju. Depresija se razlikuje od osobe do osobe, te terapija koja pomaže jednoj osobi ne mora nužno da bude delotvorna za druge. Srećom, ukoliko se kombinuju terapije i lekovi uz promene u načinu života (vežbanje, isrhrana i smanjenje stresa), zbrinjavanje i lečenje depresije je moguće.
Terapije depresivnih poremećaja
Postoje različite terapije za lečenje depresije. Neke od najdelotvornijih su terapije razgovorom, u koje spadaju kognitivno-bihejvioralne terapije, psihoterapije i grupne terapije. Još jedna vrsta terapije jeste terapija potpomognuta lekovima, poput antidepresiva.
Lečenje depresivnih poremećaja kognitivno-bihejvioralnom terapijom
Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) predstavlja delotvoran oblik terapije razgovorom u lečenju depresije. Osnovni koncept KBTa je da je raspoloženje direktno povezano sa načinom na koji osoba razmišlja. KBT nas uči kako da se borimo protiv negativnih misli i utiče da bolje spoznamo simptome depresije i okidače koji dovode do pogoršanja depresije te načinu na koji ih izbeći.
Sam metod i fokus kognitivno-bihejvioralne terapije razlikuje se od drugih oblika terapije zbog kognitivnog restrukturiranja i aktivacije određenog načina ponašanja. Putem KBT, terapeut i pacijent zajedno rade na promeni ili ponovnom uspostavljanju određenih obrazaca razmišljanja. Tokom terapije, učešćem u prijatnim aktivnostima, pacijent se uči da sadvladava prepreke. KBT se fokusira na sadašnjost i na to o čemu i kako osoba razmišlja, a ne na to zašto osoba razmišlja na određeni način.
KBT ima određeni cilj, edukativna je i proaktivna. Tokom kognitivno-bihejvioralne terapije, od pacijenta se očekuje da uzme aktivno učešće u lečenju. KBT se fokusira na određene probleme pojedinca, odnosno otkrivanju nepravilnosti u razmišljanju i ponašanju te nalaženju načina da ih promeni. Pacijenti se aktivno uključuju u definisanju ciljeva svakog terapijskog tretmana, kao i dugoročnih ciljeva.
KBT primenjuje različite strategije:
- Sokratovsko preispitivanje
- Igra uloga
- Slikovito izlaganje
- Spoznaja kroz navođenje
- Bihejvioralni eksperimenti
Kognitivno-bihejvioralna terapija je vremenski ograničena i uobičajeno traje od 14 do 16 nedelja.
Terapija depresije potpomognuta lekovima
Kratkoročne terapije depresije ne daju rezultate kod svakoga. Ponekad je potrebno korisiti lekove radi ublažavanja simptoma depresije. U ovoj terapiji se koriste antidepresivi u lečenju depresije. Antidepresivi funkcionišu tako što ponovo uspostavljaju ravnotežu hemikalija u mozgu čime se ublažavaju simptome depresije.
Ukoliko uzimate lekove za depresiju, bitno je informisati lekara o svim drugim lekovima koje uzimate, uključujući i prirodne biljne preparate. Pojedini lekovi, uključujući i biljke, mogu ometati dejstvo antidepresiva.
Da bi terapija antidepresivima dala rezultate, potrebno je vreme i strpljenje. Kod pojedinih antidepresiva je nekada potrebno da prođe jedan ili dva meseca da bi postigli pun učinak. Pored toga, veoma je bitno da uvek uzimate lekove prema uputstvu, jer preskakanje doze može poremetiti terapijski učinak antidepresiva.
Na početku terapije lekovima, isprobavanje različitih antidepresiva je uobičajeno. Antidepresivi ne deluju isto na svaku osobu, stoga je potrebno vreme da se utvrdi odgovarajući lek. Obratite se lekaru ako smatrate da lek koji uzimate nije delotvoran. Doza se po potrebi može prilagoditi ili se može prepisati druga vrsta lekova koja vam više odgovora. Ni pod kakvim uslovima ne prekidajte uzimanje lekova na svoju ruku.
Druge terapijske metode
KBT i upotreba lekova nisu jedini načini lečenja depresije. Postoje mnoge terapijske metode koje su delotvrone kod depresije. U njih se ubrajaju:
- Psihoterapija, koja pomaže pri razumuvanju suštinskih problema koji mogu biti uzrok vaših misli i emocija
- Grupna terapija, gde razmenjujete mišljenje sa drugima koji imaju slične probleme
- Elektrokonvulzivna terapija (EKT), službeno poznata kao terapija elektrošokovima, u kojoj se pacijentu, sa teškom depresijom ili suicidnim mislima, izazivaju električno indukovane konvulzije radi terapijskog dejstva
- Svetlosna terapija koja pomaže u lečenju depresiju tokom zime
Ponekad se depresija može lečiti samo promenom ishrane uz dovoljno vežbe i sna ili drugim promenama u načinu života.
Ustanove za bolničko lečenje depresije
Ponekad je stanje toliko teško da zahteva smeštaj u ustanovu za bolničko lečenje depresije. Radi se o posebno osmišljenim objektima za smeštaj osoba sa teškom depresijom. Postoje različiti oblici ovakvih ustanova, od tradicionalnih psihijatrijskih bolnica do luksuznih odmarališta osmišljenih da pruže ugodan beg od ličnih problema.
Reference:
National Institute of Mental Health. Depression
Mark Tyrrell, Roger Elliott. The depression learning path