Pravilna i zdrava ishrana je postala jedno od najvažnijih pitanja savremenog doba. Višak kilograma je jedan od najčešćih zdravstvenih i estetskih problem. Milioni ljudi širom sveta se podvrgavaju iscrpljujućim dijetama pokušavajući da redukuju telesnu težinu. Kako bi smršali “na brzinu”, u kratkom vremenskom periodu, mnogi ljudi se odlučuju na potpuno uzdržavanje od hrane. Važno je reći da se nakon takvih, rigoroznih dijeti, kilogrami još brže vraćaju (tzv. Jo-jo efekat). Time ne samo da nije postignut cilj, već je proizveden kontra efekat.
Greške u ishrani predstavljaju osnovni problem u savremenom čovečanstvu. Prekomeran unos šećera, masti i soli, kao i nedovoljna fizička aktivnost su svakako glavni uzročnici problema sa telesnom težinom. Dugoročna strategija za redukciju i održavanje optimalne težine jeste pravilan odnos između dozvoljenog dnevnog unosa kalorija i preporučene fizičke aktivnosti. Nutricionizam ili nauka o ishrani je multidisciplinarna nauka koja proučava ishranu i način uticaja ishrane na zdravlje čoveka.
Kako izračunati idealnu telesnu težinu? Pri određivanju optimalne telesne težine, potrebno je uzeti u obzir visinu, godine, pol, i kontituciju (da li je osoba krupnije ili sitnije građe). BMI (Body Mass Index) tj. indeks telesne mase predstavlja najrasprostranjeniju metodu određivanja stepena uhranjenosti.
Kalorije i Kilodžuli (kcal I KJ) Kilodzul (KJ) predstavlja službenu mernu jedinicu snergetskog sadržaja namirnica. 1KJ=1000J Kalorija (kcal) takođe predstavlja jedinicu za merenje energije, koju koristimo za brojanje kalorija koje dnevno unesemo u organizam. Jedna kalorija iznosi 4,18 KJ. Dozvoljeni dnevni unos kalorija kao i njena potreba zavisi od pola, starosti, telesne težine i fizičke aktivnosti svakog pojedinca. Kod dijeta za smanjivanje telesne težine, u proseku se oduzima 500 kcal u dnevnom unosu hrane, što nedeljno iznosi 3500 kcal. To je jednako ½ kg masnog tkiva. Potrošnja kalorija ili neravnoteža između energije koja se u organizam unese hranom i količinom koja se potroši tokom dana je najčešći uzročnik gojaznosti. Jedini način da telo počne sa sagorevanjem masti jeste fizička aktivnost. Da li ste znali da: Pola sata usisavanja sagori između 120 I 160 kalorija. Sat vremena kuvanja sagori između 180 I 230 kalorija. Kupovina će sagoriti između 230 I 300 kalorija. 150 kalorija ćete potrošiti ukoliko: Za 10 minuta pretrčite 1,5km; za 30 minuta prepešačite 3 km; za 30 minuta pređete biciklom 8 km; igrate košarku 20 minuta. Zato uzmite stvari u svoje ruke! Još danas započnite program poVašoj meri i time poboljšajte kvalitet života!
Svi zainteresovani, koji imaju problem sa ishranom, težinom… a žele konsultaciju lekara mogu da postave pitanje našem nutricionisti u servisu „Ordincija“
Kakao = 371 kcal Koka kola = 39 kcal Sok od sveže ceđenog limuna = 36kcal Sok od breskve = 48 kcal Sok od jagode = 22 kcal Sok od narandže = 49 kcal Sok od sveže ceđene narandže = 43 Sok od borovnice = 41 kcal Sok od grožđa = 65 kcal Sok od grejpfruta = 49 kcal Sok od sveže ceđenog grejpfruta = 30 kcal Sok od jabuke = 50 kcal Sok od kajsije = 57 kcal Sok od kruške = 51 kcal Sok od ananasa = 54 kcal Sok od paradajza = 21 kcal Sok od sveže ceđenog paradajza = 20 kcal Sok od cvekle = 45 kcal Pivo = 40 kcal Vino belo= 86 kcal Vino crno = 80 kcal Rakija = 228 kcal