ERITROCIT (engl. erythrocyte, red blood cell), crveno krvno zrnce; bezjedarna krvna ćelija, oblika bikonkavnog diska, promera 7,2 do 7,5 µm, debljine oko 1,9 µm, površine oko 140 µm2. Ukupna površina svih cir-kulišućih eritrocita u krvi je oko 3.800 m2. Eritrocit ima veoma elastičnu ćelijsku membranu. Glavnu masu eritrocita čini hemoglobin, fino zrnast osmiofilni materijal. Energija za razne funkcije eritrocita (održavanje bikonkavnog oblika, održavanje hemoglobina u redukovanom stanju, održavanje elektrolitnog ekvilibrijuma) obezbeđena je u obliku ATP-a, korišćenjem glikoze putem glikolize (Embden-Meyer-Holeov put) i oksidativnog puta pentozo-fosfata. Životni vek eritrocita u cirkulaciji je oko 120 dana, posle koga bivaju fagocitovani i razoreni od strane makrofaga u slezini, kostnoj srži i jetri. Glavna funkcija eritrocita je transport kiseonika. Broj eritrocita se kreće između 4,5 – 5,5 x1012/l kod muškaraca i između 4,0 i 4,8 x1012/l kod žena. Broj varira zavisno od životnog doba, aktivnosti i uslova sredine. Na primer, broj može da poraste i na 8,0 x1012/l na velikim nadmorskim visinama. Normalan vek eritrocita je 110 do 120 dana. Dnevno se stvara oko 1% eritrocita. Stvaranje eritrocita može da se poveća kod gubitka krvi, hemolize i u stanjima hipoksije. Eritrociti se kod odraslih osoba stvaraju u kostnoj srži pljosnatih kostiju iz svojih prekursora.