LETO i vrućine nepovoljno utiču na krvne sudove, posebno na već proširene vene. Vene se zbog toplote šire, u njima zaostaje krv, što izaziva tegobe. Noge postaju teške, umorne, otečene, javlja se utrnulost, neodređeni bolovi u potkolenicama i noćni grčevi u mišićima.

Ako su se vene proširile, nikada se neće povući same od sebe, već će se vremenom stanje pogoršavati. Međutim, primenom preventivnih mera, proces se znatno može usporiti i ublažiti tegobe. Iako je to relativno laka bolest, može da ima progresivan tok i da daje komplikacije u vidu otoka, zapaljenja vena, ulkusa, dermatitisa i krvarenja. Mnogima proširene vene predstavljaju i estetski problem: one postaju izdužene, izvijugane i čvornovate.

Doktor Igor Končar, vaskularni hirurg u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, objašnjava na koji način se ove tegobe mogu ublažiti ili odložiti:

– Hronični venski zastoj sprečava se regulacijom telesne mase, kretanjem i redovnim fizičkim vežbanjem, izbegavanjem dužeg stajanja u mestu i sedenja. Osnovna mera prevencije upale vena kod osoba koje već imaju obolele i proširene vene jeste fizička aktivnost i elastična kompresija.

Aktiviranjem mišića potkolenice pokreće se takozvana “mišićna pumpa” koja potpomaže protok krvi kroz vene. Dugim ležanjem, sedenjem ili stajanjem izostaje pomoć mišićne pumpe što remeti venski protok. Osim aktiviranja “mišićne pumpe”, druga mogućnost potpomaganja venske funkcije jeste elastična čarapa.

– Ova mera prevencije i lečenja venskih oboljenja predstavlja često veliki problem osobama sa venskim oboljenjima. Nošenje elastične čarape često izaziva svrab, bolove, uznemirenost i pacijenti često odustaju od ove terapije, kaže dr Končar. – Važno je pažljivo odabrati vrstu čarape. Pritisak na ekstremitet koji je precizno određen, odnosno veći u donjim delovima ekstremiteta, a manji u gornjim, omogućava oticanje krvi iz ekstremiteta i samim tim usporava napredovanje venskog slabljenja i smanjenje tegoba. Postoje različiti stepeni ove elastične kompresije u zavisnosti od vrednosti pritiska koju ona izaziva.

Da bi se ublažile tegobe leti treba izbegavati sunčanje nogu, tople kupke i depilaciju toplim voskom. Posebno u letnjim mesecima treba jesti dosta voća i povrća, koji jačaju zidove vena. Veoma su korisne svakodnevne šetnje u trajanju od pola sata i penjanje stepenicama. Od sportskih aktivnosti posebno su preporučljivi plivanje, lagana gimnastika i vožnja bicikla. Ne preporučuju se sportovi gde dolazi do naglih skokova i udaraca nogom (tenis, odbojka, fudbal i trčanje).

Venama prija šetnja po plićaku u ranim jutarnjim časovima, jer talasi blago masiraju noge, pospešuju cirkulaciju i hlade vene. Prilikom sedenja ne treba prekrstiti noge, jer se na taj način prekida cirkulacija krvi u površnim venama, a šire unutrašnje.

ŠTIKLA DO PET CENTIMETARA

Za sprečavanje tegoba valja se pridržavati i ovih nekoliko saveta:

* Izbaciti čarape, koje svojim rubom stežu i prekidaju cirkulaciju.

* Veoma povoljno deluju kreme i gelovi na bazi kestena. Dokazano je da ekstrakt semena divljeg kestena ubrzava krvotok što povoljno deluje kod venskog zastoja. On jača tonus venskih krvnih sudova, smanjuje njihovu propustljivost i nagomilavanje tečnosti u tkivima, deluje protivupalno.

* Najpovoljnija je obuća sa potpeticom visine četiri do pet centimetara.

* Treba izbegavati dugotrajno stajanje. Ako to nije moguće, u toku stajanja se više puta podizati na prste.

* Noge odmarati u krevetu lagano podignute (petnaest stepeni je dovoljno).