Najčešće greške koje pravimo su neredovni obroci, pogrešan izbor namirnica, način pripreme hrane i količina konzumirane hrane, a treba znati i da omiljeni napici treba da nam budu voda i bezalkoholni napici bez dodatog šećera odnosno oni sa dodatim niskokalorijskim zaslađivačem
Najčešće greške koje pravimo su neredovni obroci, pogrešan izbor namirnica, način pripreme hrane i količina konzumirane hrane, a treba znati i da omiljeni napici treba da nam budu voda i bezalkoholni napici bez dodatog šećera odnosno oni sa dodatim niskokalorijskim zaslađivačem
Nepravilna i preobilna ishrana je deo savremenog načina života, a posledica takvog načina ishrane uz nedovoljnu fizičku aktivnost su bolesti preobilne ishrane koje jednim imenom zovemo – masovne nezarazne bolesti. Prekomerna telesna masa i gojaznost su prva posledica nepravilne i preobilne ishrane, ali su istovremeno i potvrđen uzrok mnogih bolesti.
Profesor dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu,kaže da su visok krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti i hronične opstruktivne bolesti pluća oboljenja koje globalno najviše opterećuju svet, a neposredna su posledica nepravilne i preobilne ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti. Ove bolesti stalno povećavaju svoju učestalost, odnose velike zdravstvene troškove, a postale su i politički problem pa se o njima raspravlja i na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. I degenerativne bolesti koštano-zglobnog sistema, različite bolesti digestivnog trakta, poremećaji crevne mikrobiote, ali i mikrobiote drugih telesnih lokalizacije su posledica nepravilne ishrane.
Pogrešan izbor namirnica kao najčešća greška
Najčešće greške u nepravilnoj ishrani su neredovni obroci, pogrešan izbor namirnica, način pripreme hrane i količina konzumirane hrane.
Profesor dr Budimka Novakovićpodseća da najveći deo građana zna da se nepravilno hrani i navodi puno uzroka svoje nepravilne ishrane: nedostatak vremena, prihvatanje netačnih informacija sa različitih društvenih mreža i drugih medijskih izvora, nedostatak novca.
– Pravilna ishrana ne zahteva puno vremena za pripremu i nema veću cenu od uobičajene ishrane. Biranjem veće količine sirovih namirnica u ishrani skraćuje se vreme pripreme obroka. Obroke treba planirati u odnosu na stanje uhranjenosti, zdravstveno stanje i način života (profesionalna i diskreciona aktivnost). Redovnost obroka je veoma važna – ističe dr Novanković.
Doručak se pravi kod kuće
Zbog nedostatka vremena, obroci treba da budu jednostavni i nutritivno prihvatljivi. Doručak se ne pronalazi u pekari, već se pravi kod kuće, savetuje dr Budimka Novaković, dok su obrok salate sa mršavim mesom ili ribom, bez preliva i soli, preporuka za ručak. Važan je i unos dovoljne količine tečnosti.
Problem su „zamke”, odnosno hrana za kojom često posežemo I bez koje ne možemo da zamislimo dan. O čemu je zapravo reč?
– Zamke su slatkiši, slane gricklice i zaslađeni napici. U kući i na radnom stolu na poslu ne treba ,,skrivati’’ slatkiše ili slane grickilace. Zamke su i gotovi obroci koje kupujute. Omiljeni napici su voda i bezalkoholni napici bez dodatog šećera odnosno bezalkoholni napici sa dodatim niskokalorijskim zaslađivačem – dodaje dr Novanković.
Uloga niskokalorijskih zaslađivača
Niskokalorijski zaslađivači omogućavaju konzumiranje omiljenog slatkog ukusa bez unosa dodatog šećera što značajno poboljšava raznovrsnost dostupnih namirnica i unapređuje kvalitet života.
– Posebna prednost niskokalorijskih zaslađivača koji su opšte prepoznati kao zdravstveno bezbedni je što mogu da se koriste u svim uzrastima, bez obzira na fiziološko stanje i zdravstveno stanje. Redovnom upotrebom niskokalorijskih zaslađivača umesto šećera postiže se znatno bolja kontrola energetskog unosa, telesne mase, šećera u krvi, insulina, triglicerida – savetuje dr Budimka Novaković.