Iako su prve asocijacije na Afriku glad, bolest i rat, skoro milijardu stanovnika kontinenta suoèava se sa novom pretnjom – gojaznoæu.

Afriku sve vie zapljuskuju savremeni problemi nezdrave ishrane i brzog naèina ivota koji stiu sa Zapada. Mnogi dnevno raspolau sa sumama manjim i od jednog dolara, ali i pored toga urbanizacija, neaktivnost i promenjena ishrana smestili su gojaznost meðu centralne probleme kontinenta.
Istraivaèi ukazuju na razlièite uzroke koji su odgovorni za ovu pojavu. Jedna od teorija je „hipoteza tedljivog gena“ koja opisuje narode Afrike, Azije i Polinezije kao posebno sklone gojaznosti. Ovi narodi su u prolosti bili izloeni naizmeniènim periodima gladi tokom sue i obilja u vreme kinih dana.
Najgojazniji na svetu su Amerikanci, a istraivanja su pokazala da je gojaznost najuèestalija kod Afro-Amerikanaca. Meðutim, napori da se pronaðu genetski razlozi koji dovode do ove bolesti nisu potvrðeni u praksi.
„Gen za gojaznost je utvrðen davno: to je onaj koji èini da otvaramo usta“, rekao je Sindi Brener, biolog i dobitnik Nobelove nagrade.
Glavni krivac nisu geni, veæ prelazak sa gajenja hrane na kupovinu namirnica u Mekdonaldsu i KFC-u, kao i ono to se sada naziva „koka-kolanizacijom“.
„Gojaznost je u Africi povezana sa bogatstvom: to ste bogatiji veæa je verovatnoæa da æete biti deblji. Ukoliko se razvoj ovog kontinenta nastavi, situacija æe biti obrnuta i siromaniji æe biti gojazniji“, upozorila je Deni Kresvel, glavni autor istraivanja objavljenog u „Lansetu“.
Struènjaci upozoravaju da bi gojaznost mogla da ugrozi i natalitet. Istraivaèi iz londonske kole za higijenu i tropsku medicinu otkrili su da region podsaharske Afrike ima najveæu stopu smrtnosti kod beba, a potomci gojaznih majki imaju 50 odsto veæi rizik od smrti u prvom mesecu ivota.
Foto: FreeDigitalPhotos.net