Grip (Influenca) je akutna, infektivna, veoma kontagiozna bolest uzrokovana virusima influence u kojoj u početku dominiraju simptomi toksemije u vidu tempe¬rature, intenzivne glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, anoreksije, povraćanja, dok se respiratorni simptomi kao što su kijavica, gušobolja, kašalj, javljaju kasnije.
Grip je akutna, infektivna, veoma kontagiozna bolest uzrokovana virusima influence u kojoj u početku dominiraju simptomi toksemije u vidu tempe¬rature, intenzivne glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, anoreksije, povraćanja, dok se respiratorni simptomi kao što su kijavica, gušobolja, kašalj, javljaju kasnije.
Kontagioznost i virulencija ovih virusa dovode do pojave oboljenja u epi¬demijama i pandemijama. Masovnost oboljevanja praćena komplikaci-jama i visokom smrtnošću učinili su da se epidemije istorijski pamte kao najveće pošasti čovečanstva. Svakako najteža pandemija gripa bila je 1918. godine („španska groznica“) kada se računa da je obolelo oko 500 miliona a umrlo preko 20 miliona ljudi. U pandemiji 1957. godine („azijski grip“) obolelo je 70 miliona ljudi. Takođe je velika pandemija gripa bila 1968. („hongkonški grip“).
ETIOLOGIJA
Virusi influence (tip A otkriven 1933., tip B 1940. i tip C 1949. g.) su RNK virusi iz familije Ortomiksovirusa koji se razlikuju na osnovu nukleoproteina koji daje tip specifična antitela ali koja nemaju zaštitnu ulogu. Zaštitna antitela su odgovor na površne glikoproteine hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N) koji su nestabilni, podležu stalnim mutacijama, stvarajući na taj način nove antigene varijante virusa na koje populacija nema antitela. Do sada je kod ljudi utvrđeno postojanje 3 varijante hemaglutinina (Hl, H2, H3) i 2 varijante neuraminidaze (NI i N2). Mnogo više varijanti postoje kod animalnih sojeva virusa influence. Mutiranjem virusa u nove serovarijante formiraju se uslovi za epidemijsko ili pandemijsko širenje bolesti. Virus A je posebno podložan mutacijama, B retko a C virus se smatra stabilnim. Uzročnici poznatih pandemija XX veka bili su: uzročnik španskog gripa (utvrđeno je naknadnim serološkim ispitivanjem) je bio virus A (HoNl), azijskog gripa varijanta A (H2N2) a honkonškog gripa A (H3N2). Proučavanjem prevalence virusa influence poslednjih decenija, otkriven je ponovo u cirkulaciji od 1977. godine virus serovarijante A (HINI), tako da trenutno „cirkulišu“ A (H3N2) i A (HINI) što je od epidemiološkog značaja za prevenciju bolesti imunizacijom. Nije sasvim jasno gde se nalazi virus u interepi- demijskom intervalu. Smatra se da su životinje rezervoar virusa (posebno ptice) a da su mutacije posledica interakcije, hibridizacije između humanih i animalnih sojeva virusa influence.
Međutim kako se simptomi koji karakterišu grip javljaju i u interepide- mijskom periodu, otkriveni su i drugi respiratorni agensi kao što su virusi para- gripa, mikoplazma, koksijela bumeti kao uzročnici gripoznog sindroma.
EPIDEMIOLOGIJA
Bolest je kosmopolitskog karaktera sa karakterističnim epidemijskim i pandemijskim širenjem. Međutim, moguće su i manje epidemije i sporadična oboljevanja. Epidemije se javljaju u intervalu od 2-3 godine a pandemije u intervalu od 10-20 godina. Rezervoari virusa za influencu A su životinje i lju¬di a za influencu B isključivo čovek te se ova infekcija može preneti isključivo interhumano. Izvor infekcije je nazofaringealni sekret. Put širenja je kapljični a ulazna vrata sluzokoža gornjeg respiratornog trakta. Infekcija je češća u zimskim mesecima, oboljevaju osobe svih uzrasta, posebno često i teško deca.
PATOLOGIJA I PATOGENEZA
Virus se razmnožava na sluzokoži gornjeg i srednjeg deia respiratornog trakta, naročito traheje, izazivajući hiperemiju i nekrozu epitela, gubitak cilijar- ne aktivnosti. U težim slučajevima izražena je hemoragična upala. Za sve to vreme virus ne prelazi u krv. Svi simptomi bolesti su posledica toksemije. Tok¬sin virusa pokazuje tropizam prema nervnoj supstanci i kardiovaskularnom si¬stemu što objašnjava perzistentnu glavobolju i sklonost hipotenziji i kardiovas¬kularnom kolapsu. Zbog izražene nekroze sluzokože omogućena je super- infekcija bakterijama tako da se infekcija influenca virusom patogenetski može podeliti na dve faze; prvu, primarnu virusnu koja traje 3-5 dana i drugu sekun¬darnu, bakterijsku koja je ponekada istovremena.
KLINIČKA SLIKA
Nakon inkubacije od 1-3 dana (najkraća iznosi 8 sati) bolest započinje naglo, visokom temperaturom, do 40 stepeni koja se održava 3-5 dana. Tempe¬raturu prati snažna glavobolja, naročito’u čeonom delu, pokreti očnih jabučica su bolni, oseća bolove u mišićima, zglobovima, ima osećaj nemoći te se oseća „kao daje pretučen“. Apetit je smanjen do anoreksije i bolesnik povraća ili ima proliv. Zbog hipotenzije postoji sklonost kolapsima. Teško je u sporadičnim slučajevima na osnovu ovih simptoma posumnjati na infekciju disajniih puteva. Tek drugog, trećeg dana javljaju se simptomi od strane respiratornog sistema u vidu kijavice, zaptivenog nosa, konjunktivitisa, gušobolje, kašlja. Kašalj je u početku suv, ponekad promukao, praćen bolovima iza grudne kosti u vidu peče¬nja zbog traheitisa. Pri pregledu bolesnik je visoko febrilan, a zapaža se pleto- ričnost, podadulost u licu, kataralna upala konjunktiva, ždrela, tonzila. Aus- kultatomi nalaz na plućima je obično uredan mada se mogu naći suvi bronhi- tični šušnjevi koji ubrzo postaju vlažni. Kod nekomplikovanog gripa tempera¬tura traje 3-5 dana i bolest se završava za 7-10 dana.
KOMPLIKACIJE
Komplikacije kod infekcije virusom influence mogu biti virusne i bakte¬rijske. Među virusnim najvažnije su: rane gripozne intersticijalne pneumonije perakutnog toka koje obično fatalno završavaju; virusni miokarditis; virusni miozitis; meningitis, encefalitis, poliradikuloneuritis. Takođe se Reye-ov sin¬drom može smatrati komplikacijom gripa, (naročito kod dece koja su u toku gripa lečena duže vremena aspirinom).
Bakterijske komplikacije su najčešće u vidu sinuzitisa, otitisa, bronhitisa, bronhiolitisa i pneumonija. Stafilokok je najčešći uzročnik bakterijske super- infekcije koji može da dovede, kada su pneumonije u pitanju, do teških apscedi- rajucih, gangrenoznih pneumonija i empijema fatalnog ishoda. Osim stafiloko¬ka, uzročnici postgripoznih pneumonija su često pneumokok, hemofilus, streptokok, itd.
DIJAGNOZA
Dijagnoza u epidemičnom periodu nije teška. U sporadičnim slučaje¬vima, zbog nespecifičnog početka bolesti, kada preovladavaju znaci opšteg infektivnog sindroma znatno je teže postaviti dijagnozu. Postavlja se na osnovu kliničke slike, epidemioloških podataka, seroloških testova. Serološka dijagno¬za se bazira na dokazivanju komplement fiksirajucih antitela, reakcije inhibicije hemaglutinacije.
Diferencijalno dijagnostički influenca može ličiti na tifus, rikecioze, psi- takozu, Q groznicu. Sa pojavom kataralnih respiratornih simptoma liči na mno¬ge akutne febrilne respiratorne bolesti.
TERAPIJA
Mirovanje i simptomatska terapija (antipiretika, antitusika, inhalacije, topli napicr, vitamin C). Antibiotici se primenjuju u slučajevima bakterijske superinfekcije. Antivirusni lekovi kao što su amantadin i rimantadin dali su kod ispitivanih dobre rezultate, kako u terapiji tako i u profilaksi ali samo kod influence A, dok su za influencu B bili bez efekta. Novi antivirusni lekovi, inhi- bitori enzima neuraminidaze kakav je Oseltamivir, su efikasni kod svih subtipo- va influence A i B. Oseltamivir (Tamiflu) se daje peroralno u dozama 75 mg, dva puta dnevno u toku 5 dana. Kod osoba tretiranih ovim lekom u toku influ¬ence, smanjenje rizik za nastanak bakterijskih superinfekcija za 50%.
PREVENCIJA
Najbolja mera za prevenciju bolesti i kontrolu infekcije virusima influence je vakcinacija. Vakcina sadrži sojeve virusa koji su izolovani u toku pred- hodne godine, obično dva virusa. Aktivna imunizacija se sprovodi sa inaktiv- nim virusom parenteralno ili sa atenuiranim živim virusom intranazalno čime se stimuliše sekrecija IgA antitela na respiratornoj sluzokoži i izaziva blokiranje adhezije virusa na epitel.
Vakcinacija je indikovana kod starijih osoba (preko 65 godina), dece i odraslih sa hroničnim plućnim, kardiovaskularnim bubrežnim, metaboličkim i malignim oboljenjima. Mrtva vakcina se preporučuje i zdravim trudnicama. Vakcina protiv gripa je kontraindikovana kod postojanja alergije na jaja.
Koji su simptomi gripa?
Osoba koja oboli od gripa može imati zapušen nos ili curenje iz nosa.
Prema centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), osoba koja ima grip može da doživi :
– visoka temperatura koja traje 3-4 dana
– začepljen ili curenje iz nosa
– hladan znoj i drhtanje
– bolovi koji mogu biti ozbiljni
– glavobolja
– umor
Neće svi sa gripom imati sve ove simptome. Na primer, moguće je imati grip bez groznice .
Simptomi gripa obično se javljaju iznenada. U početku osoba sa gripom može doživeti :
– visoku temperaturu
– začepljen ili curenje iz nosa
– suvi kašalj
– hladan znoj i drhtanje
– bolovi koji mogu biti ozbiljni
– glavobolja
– umor i osećaj lošeg osećaja
– nizak apetit
Simptomi gripa kod odraslih
Odrasli sa sledećim simptomima bi trebalo hitno da potraže lekarsku pomoć :
– poteškoće sa disanjem
– bol ili pritisak u grudima ili trbuhu
– vrtoglavica, konfuzija ili gubitak budnosti
– ne mokrenje, što može ukazivati na dehidraciju
– jak bol, slabost i nestabilnost
– groznica ili kašalj koji nestaje, a onda se vrati
– pogoršanje ostalih postojećih zdravstvenih stanja
Simptomi gripa kod dece
Deca često imaju slične simptome kao odrasli, ali mogu imati i gastrointestinalne simptome, kao što su mučnina, povraćanje i proliv .
Ako dete ima sledeće simptome, potrebna mu je hitna medicinska pomoć:
– poteškoće sa disanjem
– brzo disanje
– plavkasto lice ili usne
– bol u grudima ili rebra koja se povlače prema unutra dok udišemo
– jaki bolovi
– dehidratacija, na primer, ne mokrenje tokom 8 sati i plakanje suvih suza
– nedostatak budnosti ili interakcije sa drugima
– groznica iznad 40° C ili bilo koja groznica kod deteta mlađih od 12 nedelja
– groznica ili kašalj koji nestaje, ali se zatim vraća
– pogoršanje bilo kojeg drugog zdravstvenog stanja
Simptomi gripa kod beba
Gripa može biti opasna za bebe . Ako se pojave simptomi, roditelj ili staratelj treba da potraže lekarsku pomoć.
Beba sa gripom može:
– biti jako umoran
– imati kašalj i grlobolju
– imaju začepljen ili curenje iz nosa
– ima temperaturu od 39 ° C ili više
– imati povraćanje ili proliv
Bebi je potrebna hitna medicinska pomoć ako:
– ne želite da ih neko drži
– imaju plavu ili sivu boju kože
– dišete brzo ili imate teško disanje
– ima groznicu sa osipom
– imaju simptome koji odlaze, ali se vraćaju ponovo
– pokazuju znakove dehidracije, na primer, ne mokrenje
– ne budite se i ne komunicirajte
– imati ozbiljno i uporno povraćanje
Simptomi gripa tip A
Ako osoba ima sledeće simptome , ona može imati gripu tipa A:
– groznica i zimica
– glavobolja
– bolovi u mišićima
– umor
– slabost
– začepljen ili curenje iz nosa
– upaljeno grlo i kašalj
Simptomi gripa tipa B
Simptomi gripa B slični su simptomima gripa A.
Kućni lekovi protiv gripa
Kada osoba ima grip, neophodno je da:
– ostani kod kuće
– ako je moguće, izbegavajte kontakt sa drugim ljudima
– održavajte toplo i odmarajte se
– konzumirajte dosta tečnosti i zdrave hrane
– izbegavajte alkohol
– prestanite pušiti, jer to povećava rizik od komplikacija
Ostale stvari koje ljudi mogu isprobati kod kuće uključuju :
– Pileća supa
– biljni čajevi
– vitaminski dodaci
Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da njihovo konzumiranje pomaže.
Grip ili prehlada?
Prhlada i grip uključuju:
– curenje ili začepljen nos
– upala grla
– kašalj
– nelagodnost u grudima
– umor
Međutim, postoje neke razlike :
– Prehlada ne uključuje temperaturu, dok se kod gripa ona obično javlja.
– Simptomi prehlade obično se pojavljuju postepeno, dok se simptomi gripa mogu brzo razvijati.
– Simptomi prehlade su obično manje ozbiljni od simptoma gripa.
– Nakon gripa, osoba može nastaviti da se oseća umorno nekoliko nedelja.
– Grip vjerovatnije dovodi do komplikacija i može biti opasan po život.
Grip ili trovanje hranom?
Postoje mnoge vrste virusa, a neke mogu uticati i na probavni sistem. Ljudi to ponekad zovu i „stomačni grip“. Ova bolest se razlikuje od gripa, koji je respiratorna bolest.
Najčešći uzrok “stomačnog gripa” je norovirus , koji u organizam ulazi putem kontaminirane hrane ili pića. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje i proliv. Trovanje hranom izaziva slične simptome.
Grip ili upala pluća?
Pneumonija može biti bakterijska ili virusna. Simptomi mogu ličiti na simptome gripa , ali pojedinac može imati oštar ubodni bol u grudima, posebno kada duboko diše ili kašlje.
Bakterijska pneumonija može početi polako ili naglo. Simptomi mogu da uključuju:
– vrlo visoka temperatura
– znojenje
– ubrzano disanje i puls rate
– plavi nokti zbog nedostatka kiseonika
Simptomi virusne upale pluća slični su simptomima gripa. To uključuje:
– groznica
– suvi kašalj
– glavobolja
– bolovi i slabosti
Međutim, za razliku od gripa, simptomi upale pluća obično se razvijaju postepeno. Svako ko ima visoku temperaturu i otežano disanje treba odmah da se obrati lekaru.
Kada je sezona gripa?
Ljudi mogu da obole od gripa u bilo kom trenutku, ali to je češće u sezoni gripa. Vreme i trajanje promene gripa sezone iz godine u godinu, ali to obično biva oko jesen i zimu.
Aktivnost gripa često počinje da se povećava u oktobru, a može trajati već u maju. Međutim, najčešće je to od decembra do februara.
Saveti za izbegavanje gripa
Saveti za izbegavanje infekcije uključuju:
– dobre higijene, uključujući često pranje ruku
– održavanje imunog sistema jakim držanjem zdrave ishrane
– odvikavanje ili izbegavanje pušenja, jer pušači imaju verovatnije da će razviti komplikacije
– držanje podalje od ljudi koji imaju grip
Ljudi takođe treba da se drže podalje od drugih kada imaju grip da ne bi sami sebe širili.
Kako se prenosi virus gripa i koliko je zarazan?
Virus gripa prenosi se kapljicama tečnosti. Osoba može prenijeti virus drugoj osobi koja je udaljena od njih 6 stopa kada kašlje, kiha, razgovara ili diše.
Zdrava osoba može prenijeti virus dan pre nego što i oni imaju simptome. Drugim rečima, grip je moguće prenijeti pre nego što znate da ga imate. Zaražena osoba može nastaviti sa prenosom virusa do 5-7 dana nakon pojave simptoma.
Ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, stariji ljudi i mala deca mogu da prenose virus duže od ovoga.
Gripa je najrazornija u prva 3-4 dana nakon pojave simptoma.
Prenos
Osoba može razviti simptome gripa ako kapljice koje sadrže virus i dolaze iz daha druge osobe uđu u njihova usta, nos ili pluća.
Ovaj prenos se može dogoditi ako:
– Neko je bez virusa u blizini osobe sa gripom.
– Neko ko nije virus rukuje predmetom kojeg je osoba dotaknula virusom, a zatim dodiruje njihova usta, nos ili oči.
Period inkubacije
Period inkubacije bolesti je vreme koje traje od trenutka kada virus zarazi osobu, pa do početka simptoma.
Za grip je oko 2 dana , ali može varirati od 1 do 4 dana.
Osoba može prenijeti virus i prije nego što se pojave simptomi.
Grip i trudnoća
Grip može biti ozbiljnija tokom trudnoće, jer trudnoća utiče na to kako deluje imuni sistem. Ako je žena trudna i ima grip, možda će joj trebati vreme da provede u bolnici.
Komplikacije povezane sa trudnoćom uključuju veći rizik od:
– prevremeno rođenje
– niska telesna težina na rođenju
– mrtvorođenje
Gripa može biti pogubna za novorođenčad. Rizici za majku uključuju veće šanse da imaju komplikacije, poput bronhitisa, infekcije uha i krvi.
Koliko dugo traje?
Simptomi gripa se pojavljuju iznenada, obično oko 2 dana nakon infekcije. Većina simptoma nestaje nakon otprilike 1 nedelje, ali kašalj može trajati i do dve nedelje.
U nekim slučajevima osoba može biti zarazna još nedelju dana nakon što njihovi simptomi nestanu.
Ako se pojave komplikacije , to može potrajati duže vremena. Neke od težih vrsta komplikacija mogu dugoročno uticati na zdravlje osobe, na primer, zatajenje bubrega.
Neki ljudi dožive post-virusni umor u trajanju od nedelju dana ili nakon što glavni simptomi nestanu. Oni mogu imati dugotrajan osećaj umora i lošeg osećaja.
Vremenska linija
Tipično, grip može da napreduje na sledeći način:
– Virus inficira čoveka, obično kroz njihov nos ili usta.
– Posle jednog dana, oni će moći da prenesu virus drugima.
– Simptomi se pojavljuju 1-2 dana nakon infekcije.
– Šanse za prenošenje virusa su najveće 3-4 dana nakon pojave simptoma.
– Nakon 4 dana, groznica i bolovi u mišićima se poboljšavaju.
– Nakon 1 nedelje, većina simptoma nestaje.
– Rizik od prenošenja virusa nestaje 5–7 dana nakon pojave simptoma.
– Kašalj i umor mogu ostati još nedelju dana.