Hirzutizam je pojava dlakavosti u žena na tzv. androgen-senzitivnim područjima (nausnica, obrazi, brada, oko areola dojki, grudi, središna linij a trbuha, glutealni predeli i gornja trećina butina sa unutrašnje strane), tj. mestima gde se dlake u žena normalno ne pojavljuju, a u muškaraca se normalno nalaze i predstavljaju sekundamu seksualnu karakteristiku muškog pola. Neophodno je razlikovati ga od hipertrihoze pojačane dlakavosti na ekstremitetima i leđima koja ne zavisi od androgenih hormona i pretežno je genetski determinisana.
Hirzutizam je klinička manifestacija hiperandrogenizma koji predstavlja povećanje koncentracije nekog od androgenih hormona (testosteron, androstenedion ili DHEA-S) u cirkulaciji žene.
Klinički hirzutizam može postojati sa ili bez virilizacije. Virilizacija podrazumeva pojavu frontalne ćelavosti, muški habitus, atrofiju dojki, produbljen glas, klitoromegaliju i psihičke promene (povećan libido i agresivno ponašanje). Virilizacija je po pravilu prisutna samo u žena sa veoma izraženim hirzutizmom i znak je izrazilo povećane produkcije testosterona.
Etiologija
Hirzutizam može biti i posledica:
a) povećane produkcije androgena;
b) povećane biološke aktivnosti androgena (povišen nivo slobodnih androgcna):
c) povećanog metabolizma androgena u androgeno potentnije metabolite;
d) smanjenja metaboličkog klirensa androgena;
e) povećane senzitivnosti ciljnog tkiva na testosteron.
Ekscesivna dlakavost najčešće je posledica kombinacije ovih faktora od kojih je najznačajniji povećana produkcija androgcna. Povećana produkcija androgena u ovarijumu najčešći je uzrok hirzutizma dok se nadbubrežni uzroci znatno redc javljaju.
Hirzutizam Dijagnoza
Razjašnjenje izvora t.ndrogena, posebno u diskretnim funkcionainim poremećajima, ponekad zahteva veonia koniplikovana ispitivanja i ima akademski značaj.
Osnovni cilj dijagnostikejeisključivanje cvcntualnog tumora kao uzroka hirzutizma. U kliničkoj evaluaciji je, pre svega, bitno razdvojiti hirzutizam od hipertrihoze. Ispitivanje nivoa androgena kod hipertrihoze neraa nikakvog smisla.
Simptomi viška androgena udruženi sa poromećajima menstraalnog ciklusa uvek ukazuju na povećanu produkciju androgena.
Odredivanje koncentracije hormona u krvi. Ako postoji povećanje, makar i jednog od androgena, u 90% slučajeva može se utvrditi hirzutizam.
Utvrđeno je da se androgeni u cirkulaciji većim delom nalaze vezani za specifične proteine plazme, a samo manjim delom su nevezani, tj. slobodni. Znači, određivanje ukupnih androgena ne može biti pouzdan pokazatelj njihove aktivnosti u organizmu. Slobodan testosteron se u praksi češće izražava kroz indeks slobodnih anđrogena. FAI (free androgen index) izračunava se na osnovu vrednosti ukupnog testosterona i globulina koji vezuje polne steroide (SHBG) po sledećoj formuli: testosteron (nmol/L) x 100/SHBG (nmol/L).
oncentracije testosterona u serumu mogu biti značajno povišene kod virilizujućih adenoma nadbubrega i karcinoma. Nadbubrežne uzroke hirzutizma po pravilu odlikuje značajno povišen DHEA-S. Blagi porast testosterona u serumu žena sa PCOS po pravilu je udružen sa istovremenim porastom androstenediona dok su koncentracije DHEA-S normalne ili blago povišene.
Ultrazvučni pregled ovarijuma ima izuzetan značaj u dijagnostici ovarijalnih tumora i PCOS, dolc su CT i MRI najsigumiji načini u otkrivanju nadbubrežnih tumora.
Hirzutizam Terapija
Terapija hirzutizma obuhvata medikamente, opšte mere (redukcija telesne težine) i lokalne mere (depilacija).
Farmakološka terapija hirzutizma ima za cilj da poremeti neki đd puteva odgovomih za njegov nastanak:
a) inhibicija sinteze i sekrecije adrenalnih i ovarijalnih androgena;
b) povećanje metaboličkog klirensa androgena;
c) izmena u vezivanju androgena za SHBG
d) remećenje perifeme konverzije androgenih prekursora u aktivne androgene;
e) inhibicija dejstva androgena na nivou ciljnog tkiva.
Supresija androgena sama po sebi nije dovoljna za smanjenje hirzutizma, ukoliko nije kombinovana sa antiandrogenima.
Antiandrogeni su lekovi koji remete dejstvo androgenau ciljnom tkivu. Međusobno se razlikuju po strukturi i načinu delovanja (blokiraju enzimsku reakciju i sprečavaju stvaranje snažnih androgena i/ili specifično blokiraju androgene receptore). Postoji rizik feminizacije muškog fetusa, ukoliko majlca tokom trudnoće prima antiandrogene.
Zbog toga je primena adekvatne kontracepcije neophodan sastavni deo terapije antiandrogenima. U kliničkoj praksi se najčešće primenjuje ciproteron-acetat u dozi od 25 d0 100 mg dnevno, od 5. do 15. dana ciklusa, u kombinaciji sa kombinovanim kontraceptivnim pilulama ili etinil-estradiolom (od S do 26. dana ciklusa).