HROMOZOM (engl. chromosome), u najširem smislu molekul nukleinske kiseline u kome su sadržane genetičke informacije kod virusa, bakterija, eukariotskih ćelija ili ćelijskih organela. U prokariotskoj ćeliji (bakterija) postoji jedan hromozom, predstavljen cirkular-nim molekulom DNK. U jedru eukariota
hromozomi su končaste strukture sačinjene od dugačkog molekula DNK povezanog sa histonskim i nehistonskim proteinima. Broj hromozoma je karakterističan za vrstu, pa se u telesnim ćelijama čoveka nalazi 46 hromozoma. Van ćelijske deobe, u toku interfaze, hromozomi su despiralizovani i ne uočavaju se pod svetlosnim mikroskopom. Tokom pri-prema za deobu dolazi do udvajanja molekula DNK, tako da se svaki hromozom sastoji od dve identične sestrinske hromatide, koje su povezane centromerom. Sa početkom mitoze dolazi do kondenzacije i spiralizacije hromozoma, a najbolje vidljivi su u stadijumu meta-faze. Centromera deli hromozom na p i q krak. U odnosu na polozaj centromere i du-žinu kraka hromozom moze da bude metacentričan (p = q), submetacentričan (p ≫ q), akrocentričan (p ≫≫ q) i telocentričan (postoji samo p krak).