HUMANI GENOM (engl. human genome), nasledna osnova čoveka. Celokupna nasledna informacija svakog čoveka sadržana je u 23 para hromozoma koji karakterišu telesnu ćeliju. Smatra se da se u haploidnom hromozomskom setu čoveka nalazi približno 3 milijarde parova nukleotida (3000 Mb-mega baza), što bi bilo dovoljno za formiranje 3 miliona gena prosečne dužine po 1000 nukleotida. Međutim, procenjuje se da je u humanom genomu prisutno oko 150.000 gena, što ukazuje da veliki deo genetičkog materijala ima prvenstveno strukturnu ulogu. Jedan od vodećih međunarodnih naučnih projekata s kraja ovog i početka narednog veka je Projekt humanog genoma (Human genome project), čiji je cilj da utvrdi preciznu strukturu čitave nasledne osnove čoveka, i mapira i sekvencira gene koji je čine. Rezultati ovog istraživanja su od neprocenjivog značaja za medicinu, jer rasvetljavaju uzroke i mehanizme nastanka različitih poremećaja (nasledne bolesti, maligna oboljenja, itd.), omogućavaju njihovo pravovremeno otkrivanje, i daju nadu za razvoj adekvatne genske terapije.