Nova studija na miševima otkriva da Candida albicans – gljivica koja se uglavnom doživljava kao bezopasna – može izazvati probleme sa pamćenjem i abnormalnosti mozga koji liče na one karakteristične za Alchajmerovu bolest.
Nova studija na miševima otkriva da Candida albicans – gljivica koja se uglavnom doživljava kao bezopasna – može izazvati probleme sa pamćenjem i abnormalnosti mozga koji liče na one karakteristične za Alchajmerovu bolest.
Candida albicans je vrsta gljive koja prirodno raste u ljudskom crijevu, ustima i vagini.
Iako je kvasac uglavnom bezopasan, može se razviti u probleme od belih naslaga na jeziku do ozbiljnijih infekcija koje dopiru do krvi i drugih organa.
C. albicans je najčešći uzrok gljivičnih infekcija kod ljudi, kao i najzastupljeniji gljivični patogen koji pogađa ljude.
Nova studija, koja se pojavljuje u časopisu Priroda komunikacije , dodaje nova saznanja u postojeća znanja o C. albicans.
Novo istraživanje pokazuje da gljivice mogu ući u mozak, izazvati upalni odgovor i narušiti pamćenje kod miševa.
Važno je da infekcija dovodi do formiranja abnormalnih struktura u mozgu, i one dele sličnosti sa amiloidnim plakovima – znak Alchajmerove bolesti .
Dr. David B. Corri, profesor medicine-imunologije, alergije i reumatologije na medicinskom fakultetu u Baiorlu u Hjustonu, je autor nove studije.
Zašto studirati C. albicans i mozak?
Dr. Corri objašnjava motivaciju za istraživanje, ukazujući na vezu između gljivica, respiratornih infekcija i demencije .
On kaže: „Sve veći broj kliničkih zapažanja […] ukazuje da gljive postaju češći uzrok alergijskih bolesti gornjih disajnih puteva, kao što je astma, kao i druga stanja kao što je sepsa, potencijalno opasna po život, bolest izazvana odgovorom organizma na infekciju. „
„Ova zapažanja,“ nastavlja dr. Corri, „dovela su nas do toga da istražimo mogućnost da gljivice mogu izazvati infekciju mozga i, ako je tako, posledice takve infekcije.“
Glavni istraživač takođe ističe činjenicu da su sepsa i alergijske respiratorne infekcije uzrokovane gljivama korelirale sa većim rizikom od demencije u prethodnim studijama.
Kako C. albicans utiče na mozak, pamćenje
Dr. Corri i kolege testirali su nekoliko doza C. albicans u mišjem modelu infekcije. Pokušavali su da pronađu dozu koja bi bila dovoljno visoka da utiče na mozak, ali nije bila dovoljno visoka da izazove oslabljujuću bolest.
Konačno, naučnici su odlučili da ubrizgaju dozu od 25.000 kvasaca u krvotok glodavaca. Dr. Corri i tim su bili iznenađeni kada su otkrili da je gljivica ušla u krvno-moždanu barijeru.
Krvno-moždana barijera je mehanizam koji štiti mozak od patogena koji mogu postojati u krvi. Barijera razdvaja kapilare mozga ili krvne sudove od ćelija mozga i tkiva.
C. albicans prešla je ovu barijeru i zahvatila imunološke ćelije mozga. „Mislili smo da kvasac neće ući u mozak, ali se to ipak desilo“, kaže dr. Corri.
„U mozgu, kvasac je pokrenuo aktivnost mikroglije, rezidentnog tipa imunske ćelije“, objašnjava on, dodajući, „ćelije su postale veoma aktivne,“ jedući i digestirajući „kvasac. molekula koji su posredovali u upalnom odgovoru, dovodeći do hvatanja kvasaca unutar strukture tipa zrnaca unutar mozga. „
Istraživači su ovu strukturu nazvali „glijalni granulom izazvan gljivama, ili FIGG.“ Naučnici su takođe primetili da, kako su se formirale slike, proteini amiloidnih prekursora i molekuli proteina zvanog beta amiloid razvili su se oko ćelija kvasca.
Sličnosti sa Alchajmerovom bolešću
Amiloid beta i amiloidni prekursorski proteini formiraju toksične moždane plakove koji karakterišu Alchajmerovu bolest.
Takođe, naučnici su testirali memoriju miševa, upoređujući zaražene glodavce sa glodavcima koji nisu imali infekciju kvascem.
Miševi koji su imali infekciju pokazali su smanjenu prostornu memoriju. Međutim, kada se infekcija uklonila, prostorna memorija miševa se vratila u normalu.
„Ovi nalazi ukazuju da uloga gljivica u ljudskoj bolesti potencijalno prevazilazi alergijsku bolest dišnih puteva ili sepsu“, kaže Kori.
“ Rezultati su nas naveli da razmotrimo mogućnost da u nekim slučajevima i gljivice mogu biti uključene u razvoj hroničnih neurodegenerativnih poremećaja, kao što su Alchajmerova, Parkinsonova i multipla skleroza . Trenutno istražujemo ovu mogućnost.“ Dr. David B. Corri
„[I] Ako bolje razumemo kako se naš imunološki sistem bavi ovom vrstom konstantne prijetnje i koje su slabosti u našem imunološkom oklopu koji se javljaju sa starenjem [i] omogućavaju gljivičnoj bolesti da se ukoreni, onda bismo verovatno povećali mogućnost pronalaženje načina za uzvrat, dodaje dr. Corri.