Intrakranijalna hemoragija može nastati zbog traume, asfikse, retko zbog poremećaja koagulace ili vaskularnih anomalija. Kod novorođenčadi s porođajnom težinom manjom od 1500 gr njena je učestalost visoka, 20-40%, dok se kod donešene novorođenčadi pojavljuje mnogo rjeđe.
Najčešći oblik intrakranijalne hemorage, tipičan za nedonešenu decu, je intra-periventrikularna hemoragija (IVH-PVH). Ova vrsta hemorage kod prematurne novorođenčadi često nastaje spontano, bez jasne traume. Inicijalno mesto krvarenja je najčešće germinalni matriks, koji predstavlja nezreli kapilarni reti- kulum lociran uz donji zid bočnih komora, odakle se hemoragija širi u komore. Na pojavu ove vrste hemorage, pored nježne kapilarne građe germinalnog matriksa, uteču i drugi faktori: promene u cerebralnom krvnom protoku, porast cerebralnog venskog pritiska, poremećaj trombocita i faktora koagulace itd.
Stepenovanjem (postoji više skala, često se koristi po Papileu) se određuje njena rasprostranjenost:
I stepen (hemoragija germinalnog matriksa),
II stepen (prodor krvi u komore bez dilatace komora),
III stepen (hemoragija u komorama s dilatacijom komora),
IV stepen (krv unutar ventrikularnog sistema s hemo- ragijom u parenhimu).
Subduralna hemoragijaje češća kod terminske novorođenčadi, jasno je povezana s traumom, a nastaje zbog lacerace tentorija, falksa ili rupture vena na konveksitetu mozga.
Subarahnoidalna hemoragijaje čest oblik krvarenja kod novorođenčadi, koji nekad prođe nedijagnosticirano. Nastaje zbog rupture vena u subarahnoidalnom prostoru, a može biti udružena i sa subduralnom hemoragijom.
Krvarenje se nekad može javiti kao primarno intraparenhimalno, ili može imati i druge lokalizace, kao što su bazalne gangle, cerebelum, korteks.
Klinička manifestacija zavisi o veličini i lokalizaciji hemoragije. Najčešći simptomi su: odsutan Moro refleks, hipotonija, letargija, apneja, bledilo, cijanoza, plač visokog tonaliteta, konvulze, pad hematokrita, šok.
U dijagnozi je jako korisna primena ultrazvuka, nekad su indicirane i druge pretrage, kao kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetna rezonancija (MRI). S obzirom na to da se hemoragija kod nedonešene dece može javiti i asimpto- matski, neophodna je ultrazvučna pretraga sve dece porođajne težine manje od 1500 gr, u vremenu 3-5 dana iza rođenja.
Prognoza. Masivna hemoragija, osobito udružena s cepanjem falksa i tento- rija, može dovesti do smrti deteta. Oko 15% dece 2-4 sedmice nakon akutne in- traventrikularne hemorage razve posthemoragični hidrocefalus. Faktori kao što su niska gestacijska dob, intraparenhimna hemoragija udružena s hipoksi- čno-ishemičnom ozledom, prolongirana mehanička ventilacija ukazuju na lošu prognozu, te kasniji razvoj neuroloških deficita, osobito spastične diplege.
Terapija je potporna: tretman hidrocefalusa podrazumeva ugradnju trajnog ventrikuloperitonealnog šanta.
Prevencija. Ne jasno dokazana korist medikamentozne prevence intraven- trikularne hemorage kod nedonešene dece, mada se pokušavalo raznim preparatima datim majci pre poroda ili detetu odmah po rođenju (fenobarbiton, indometacin, vitamin K, ethamsylate). Idealnu prevenciju predstavlja prevencija prevremenog poroda. Ako to ne moguće, onda su važni “transport in utero” do centra specijaliziranog za prevremene porode, netraumatski porod, pažljivo zbrinjavanje nedonoščeta nakon poroda, te nježna primena adekvatnih reani- macijskih postupaka.