Jesen je kritičan period za mnoge bolesti disajnih organa. Sunce, pa kiša, pa zahladi, pa odjednom bude toplije nekoliko dana –  ove promene pogoduju virusima koji napadaju disajne organe. Jedan od glavnih znakova respiratornih infekcija je kašljanje, pa sledi detaljnija priča sa akcentom na nadražajni („suvi“) kašalj. 
 
Kako nastaje kašalj?
 
Kašalj je odbrambena reakcija – refleks! 
 
Svaki refleks započinje nadražajem koji ga pokreće. Nadražaj disajnih organa je pokretač refleksa kašlja. Posle nadražaja sledi dubok udah, pa snažan izdah praćen suženjem dušnika i grkljana što se čuje kao kašalj. Izdah je neverovatno snažan, tako da izbačene kapljice iz disajnih organa lete brzinom od preko 150 km/sat!
 
Ubedljivo najčešći pokretači refleksa kašlja su infekcija i alergija. Daleko ređe se dešava da strano telo bude uzrok kašlja, ali je to jedna dramatična situacija praćena drugim tegobama, koja se srećom ne dešava često.
 
Koje su vrste kašlja?
 
Postoje dve osnovne vrste kašlja: „suvi“ (neproduktivni ili nadražajni) i „vlažni“ – produktivni! Ova podela je dobra za razmevanje problema, iako ima raznih prelaznih formi kašlja.
 
Suvi kašalj 
 
Naziva se  i nadražajni, ili neproduktivni, a nastaje kao rezultat direktnog oštećenja gornjih disajnih puteva. To rade skoro svi respiratorni virusi, neki više, neki manje, ali je rezultat njihovog rada „ranjena“ sluzokoža disajnih puteva. 
 
Zato su krajevi nervnih završetaka koji „prenose“ nadražaj (receptori za kašalj) ogoljenji pa se često „ripa“ u napadima. 
 
Jedan od najčešćih razloga nadražajnog kašlja je slivanje sekreta iz nosa „nizbrdo“ u grlo i dušnik gde se sekret „zalepi“ nakon čega organizam pokušava da ga izbaci.
Kašlje se u napadima  a nema šta da izbaci i ponekad zbog ovog nadražajnog napinjanja dođe do povraćanja. Što se više kašlje sve se više oštećuje već ranjena sluznica disajnih puteva. Zato se još više kašlje i tako se ovaj začarani krug zavrti i traje sve dok ga ne prekinemo i dok se ne pobedi virus – najčešči uzrok ove vrste kašlja.
 
Suvi kašalj je retko pratilac nekog veoma ozbiljnog respiratornog oboljenja, a ako je bez visoke temperature, bez otežanog („svirajućeg“) i ubrzanog disanja i dobrog apetita – skoro sigurno se radi o bezazlenoj virozi!
 
 
Produktivni “ – vlažni“ kašalj
 
 
 
Javlja se kada su pluća (u stvari se radi o bronhijama) puna sekreta pa se kašljem sekret „ispumpava“, pa se zato kašalj naziva produktivni. Obično se radi o bronhitisu, ređe o upali pluća. 
 
Da li je svaki „vlažan“ kašalj iz pluća?
 
NIJE!
 
Obilan sluzav sekret iz nosa i „gornjih partija“ grla može da se zaglavi u grlu i dušniku pa se „vlažno“ kašlje iako nema ništa u plućima. Ovo daje lažnu sliku produktivnog kašlja, a zapravo se radi o nadražajnom kašlju sa „vlažnim“ prizvukom.
 
 
 
Kako se kašalj leči?
 
Postoji jednostavno medicinsko pravilo: ne leči se kašalj već uzrok kašlja!
 
Zato je vrlo važno postaviti dijagnozu bolesti koju kašalj prati. Izlečenjem osnovnog oboljenja i kašalj će proći. 
 
 
Da li pomažu sirupi na biljnoj bazi?
 
Pomažu!
 
Oni se mogu koristiti i bez pregleda ukoliko je prisutan kašalj bez povišene temperature, i bez otežanog i ubrzanog disanja. Tada se skoro sigurno radi „slivajućem“ kašlju zbog virusne upale nosa i grla.
 
Radi se o pomoćnim lekovitim  preparatima koji sadrže jedan ili više biljnih ekstrakata. Ima ih mnogo, a ovog puta ćemo predstaviti sirup od belog sleza.
 
Beli slez se vekovima koristio kao lek za kašalj koji prati upale gornjih disajnih organa. 
 
 
Sirup belog sleza (Bronhoklirsyrups Beli slez) oblaže sluzokožu grla, „pokriva“ ogoljene nervne završetke koji prenose nadražaj na kašalj, i tako pomažu organizmu da se izbori sa dosadnim, suvim neproduktivnim kašljem, ali i pomaže isceljenje (iako ne deluje na virus koji uzrokuje kašalj).
 
Kako? 
 
Svaka epizoda suvog kašlja dodatno oštećuje ranjenu sluznicu disajnih organa, tako da receptori za kašalj bivaju još više ogoljeni i nadraženi, pa se kašalj pojačava i zatvara se „začarani krug“ koji vodi u pogoršanje bolesti. Zato smanjenjem nadražaja, sirup belog sleza pomaže regeneraciju obolele sluzokože detetovih disajnih puteva.
 
Može li se sirup belog sleza koristiti i za izlečenje bronhitisa i zapaljenja pluća?
 
Ne može!
 
 Sirup belog sleza ne može da stigne do donjih respiratornih puteva i ima lokalno dejstvo samo na gornje disajne organe. Lokalni efekat znači da nema resorpcije (prodora) sirupa u krvotok, što je dobro jer tako nema ni neželjenih efekata koji bi mogli nastupiti dolaskom proteinskih delova sirupa u krv (pre svega alergijske reakcije). 
 
Ima li neželjenih dejstava terapije sirupom belog sleza?
 
Svaka supstanca koja ima željene može imati i neželjene efekte. Praktično, ovaj sirup nema neželjennih dejstava. 
 
 
Kako se dozira?
 
 
Kako praktično nema neželjenih dejstava upotreba je jednostavna – sirup se uzima 3 puta dnevno po jedna kašičica (5ml).
 
Valjalo bi obaviti pregled ukoliko nema baš nikakvog napretka posle sedam dana korišćenja sirupa.
 
Za više informacija o BRONHOKLIR SYRUPS proizvodima posetite www.bronhoklirsyrups.rs