KARTILAGO
(engl. cartilage, lat. cartilago), hrskavica. K. aritenoidea (engl. arythenoid c., lat. c. arythenoidea),
zdelasta hrskavica grk-ljana. Parna hrskavica koja je bazom usađena duž gornje ivice pločice
prstenaste hrskavice grkljana. Učestvuje u izgradnji zadnjeg zida grkljana; k. kostalis (engl. costal c.,
lat. c. costalis), rebarna hrskavica. Hrskavica koja nastavlja prednji okrajak rebra; k. krikoidea
(engl. cricoid c., lat. c. cricoidea), prstenasta hrskavica grkljana. Neparna i najniže postav-ljena
hrskavica grkljana prstenastog oblika. Sastoji se od dva dela: luka ili arkusa i pločice ili lamine. Luk
je prednji, uži deo koji gradi prednji i bočne zidove grkljana. Pločica je zadnji, široki i uspravno
postavljeni deo koji gradi deo zadnjeg zida grkljana. Od donje ivice prstenaste hrskavice grkljan se
nastavlja dušnikom; k. epiglotika (engl. epiglottic c., lat. c. epiglottica), kapačna hrskavica grkljana.
Neparna i najviše postavljena hrskavica grkljana, listolikog oblika, koja gradi osnovu
grkljanskog kapka. Grkljanski kapak zatvara ulazni otvor grkljana tokom akta gutanja hrane; k.
laringis (engl. laryngeal c., lat. c. laryngis), grkljanska hrskavica. Osnovu skeleta grkljana izgrađuju
stalne hrskavice grkljana kojih ukupno ima šest, tri parne i tri neparne. Parne hrskavice grkljana su:
zdelasta (k. aritenoidea), klinasta (k. kuneiformis) i rogljasta (k. kornikulata). Neparne hrskavice
grkljana su: štitasta (k. tiroidea), kapačna (k. epiglotika) i prstenasta (k. krikoidea). Pored navedenih
moguće je postojanje i nestalnih hrskavica grkljana; k. tiroidea (engl. thyroid k., lat. k. thyroidea),
štitasta hrskavica grk-ljana. Neparna i najveća hrskavica grkljana koja ima oblik štita, sastavljenog
od dve četvrtaste pločice spojene prednjim ivicama. Gradi najveći deo prednjeg i bočnih zidova
grkljana.