KAVITAS
(engl. cavity, lat. cavitas), duplja, šupljina. Šuplji prostor unutar tkivne strukture koji karakteriše
različit sadržaj. K. abdominalis (engl. abdominal c., lat. c. abdominalis), trbušna duplja. Središnja
organska duplja tela koja se nalazi unutar zidova trbuha. Trbušna duplja je od grudne odvojena
dijafragmom. Njen prednji i bočne delove grade mekotkivne strukture: koža, površinska fascija,
mišići, njihove tetivne tvorevine i fascije, poprečna fascija i trbušna maramica. Zadnji zid izgrađuju
mekotkivne strukture raspoređene oko slabinskog dela kičmenog stuba: koža, površinska fascija,
mišići, njihove tetivne tvorevine i fascije. Donji zid trbušne duplje je nepotpun i prisutan samo u
bočnim delovima. Bočne delove donjeg zida trbušne duplje grade desna i leva bedrena jama.
Središnji deo donjeg zida nedostaje. Njega predstavlja gornji otvor karlične duplje preko koga
trbušna i karlična duplja široko komuniciraju. Trbušna duplja se deli na dva nejednaka prostora:
peritonealnu duplju i retroperitonealni prostor. Peritonealna duplja je prednji, mnogo veći deo
trbušne duplje koji je ograničen i zatvoren zidnim listom trbušne maramice. Podeljena je pop-rečnim
kolonom i njegovom peritonealnom peteljkom na dva sprata: gornji ili nadmezokolični i donji ili
podmezokolični. Peritonealna duplja sadrži uglavnom organe za varenje i slezinu. Retroperitonealni
prostor je uzani, zadnji deo trbušne duplje koji se nalazi iza peritonealne duplje, a ispred i spolja u
odnosu na slabinski deo kičmenog stuba. U ovom prostoru nalaze se, uglavnom, organi za mokrenje,
nadbubrežne žlezde, veliki krvni i limfni sudovi i nervni spletovi; k. artikularis (engl. joint c., lat. c.
articularis), zglobna šupljina. Prostor ograničen unutrašnjim ili sinovijalnim listom zglobne čahure.
Unutar ovog prostora nalaze se delovi zglobnih površina pokriveni zglobnom hrskavicom i okruženi
polutečnim sadržajem – sinovijom; k. krani (engl. cranial c., lat. c. crani), loba-njska duplja. Prostor
unutar lobanje koji sadrži mozak, njegove ovojnice i pridodate im strukture. Lobanjska duplja se deli
na tri manja prostora, prednju, srednju i zadnju lobanjsku duplju. U odnosu na pripoj šatora malog
mozga, lobanjska duplja se deli na gornji ili supratentorijalni i donji ili infratentorijalni sprat. Oba
sprata komuniciraju preko otvora na šatoru malog mozga koji se naziva urez šatora (incizura tentori).
U supratentorijalnom spratu nalazi se prednji mozak ili prozencefalon, a u infratentorijalnom zadnji
mozak ili rombencefalon. Kroz urez šatora prolazi srednji mozak koji spaja prednji sa zadnjim
mozgom. Lobanjska duplja komunicira sa kičmenim kanalom preko velikog potiljačnog otvora; k.
laringis (engl. laryngeal c., lat. c. laryngis), grkljanska duplja. Prostor koji se nalazi unutar zidova
grkljana. Ima dva otvora: gornji ili ulazni (aditus laringis) preko koga komunicira sa dupljom ždrela i
donji ili izlazni preko koga komunicira sa lumenom dušnika. Na bočnom zidu grk-ljanske duplje vide
se dva para sluzničnih nabora, gornji i donji. Gornji par predstavlja lažne glasne žice (plike
vestibulares), a donji prave glasne žice (plike vokales); k. nazi (engl. nasal c., lat. c. nasi), nosna
duplja. Parni, desni i levi organski prostor koji se nalazi ispod prednje i srednje lobanjske duplje,
iznad usne duplje, unutra u odnosu na očnu duplju, iza spoljašnjeg nosa, a ispred nosnog sprata
ždrelne duplje. Desnu od leve nosne duplje razdvaja nosna pregrada postavljena u sagitalnoj ravni.
Nosna duplja ima dva otvora: prednji i zadnji, i četiri zida: gornji, donji, spoljašnji i unutrašnji. Na
bočnom zidu nosne duplje vide se tri nosne školjke: gornja, srednja i donja, ispod kojih se nalaze
istoimeni nosni hodnici ili kanali: gornji, srednji i donji; k. oris (engl. oral c., lat. c. oris), usna
duplja. Organski prostor koji se nalazi ispod nosne duplje, a ispred usnog sprata ždrela. Deli se na
predvorje usne duplje i pravu usnu duplju. Predvorje ili vestibulum je prednji, uzani i potkovičasto
oblikovani deo usne duplje koji se nalazi između usana i obraza, s jedne, i zuba i desni gornje i donje
vilice, s druge strane. Prava usna duplja je zadnji i prostrani deo koji je napred i bočno ograničen
zubima i desnima gornje i donje vilice. Gornji zid ovog prostora gradi nepce ili palatum, a donji usna
pregrada. Usnu pregradu grade mišići: digastrični, milohioidni i geniohioidni. Prava usna duplja
široko komunicira preko usno-ždrelnog otvora, v. istmus faucijum. Usnoj duplji su pridodati važni
organi: jezik, zubi i pljuvačne žlezde; k. perikardijalis (engl. pericardiac c., lat. c. pericardialis ),
duplja srčane maramice. Uzani kapilarni prostor koji se nalazi između zidnog i organskog lista
seroznog dela srčane mara-mice; k. peritonealis (engl. peritoneal c., lat. c. peritonealis), duplja
trbušne maramice. Može se shvatiti na dva načina. 1. prostor koji se nalazi između zidnog ili
parijetalnog i organskog ili visceralnog lista trbušne mara-mice, i 2. prostor unutar zidnog ili
parijetalnog lista trbušne maramice. Peritonealna duplja je podeljena poprečnim kolonom i njegovom
peritonealnom peteljkom na dva sprata: gonji ili nadmezokolični i donji ili podmezokolični, v.
kavitas abdominalis; k. pleuralis (engl. pleural c., lat. c. pleuralis), duplja plućne maramice. Uzani,
kapilarni prostor koji se nalazi između zidnog ili parijetalnog i organskog ili visceralnog zida plućne
maramice; k. toracis (engl. thoracic c., lat. c. thoracis), grudna duplja. Gornji organski prostor trupa
koji se nalazi unutar zidova grudne duplje. Grudna duplja ima dva otvora: gornji, preko koga
komunicira sa organskim prostorom vrata i donji, koga zatvara dijafragma deleći grudnu od trbušne
duplje. Zidove grudne duplje grade mekotkivne strukture raspoređene oko skeleta grudnog koša.
Prostor grudne duplje se deli na tri manja prostora, dva bočna – desni i levi, i središnji prostor.
Bočni prostori se nazivaju maramično-plućni prostori (regiones pleuropulmonales) i u njima se
nalaze desno i levo plućno krilo obmotano plućnom maramicom. Središnji prostor se naziva
sredogruđe, v. medijastinum; k. timpanika (engl. tympanic c., lat. c. tympanica), bubna duplja. Mali,
parni koštano-vezivni prostor koji predstavlja deo srednjeg uha. Nalazi se unutar petroznog dela
slepoočne kosti, i to: unutra od spoljašnjeg ušnog kanala od koga je odvojena bubnom opnom, spolja
od unutrašnjeg uha, iza slušne tube preko koje komunicira sa ždrelnom dupljom, a ispred mastoidne
pećine. Bubna duplja je ispunjena vazduhom. U njoj se nalaze: slušne koščice (čekić, nakovanj i
uzengija), dva mala mišića (mišić uzengije i mišić zatezač bubne opne), bubne arterije, bubna vrpca,
bubni živac i bubni živčani splet.