KOMPLIKACIJA
(engl. complication), doga-đaj sa nepovoljnom tendencijom koji se razvija, nekada neočekivano, u
vezi sa lečenjem, dijagnostikom i hirurškom procedurom. Mogu biti prirodne, nastale usled samog
toka i progresije bolesti, i jatrogene, izazvane postupcima i intervencijom samog lekara. Dele se i na:
dijagnostičke (u vezi sa izvođenjem dijagnostičkih postupaka, npr. rendgenskih ispitivanja i zahvata),
terapeutske (vezane za terapijske postupke, npr. kod kateterizacije ili punkcije), hirurške , koje se
mogu javiti intraoperativno i postoperativno, u vezi sa samim zahvatom. Hirurške se dele na:
neposredne, unutar 48 h od operacije (šok, krvarenje); rane, tokom perioda hospitalizacije od 3. do
21. dana (infekcija, prskanje operativne rane, dehiscencija anastomoza, peritonitis, rani ileus,
začepljenje krvnih sudova, žutica, sepsa, plućna embolija oštećenje jetre i bubrega); odložene, do 6
nedelja od operacije (sindrom malog želuca, kasni ileus, dumping sindrom); kasne, sve vrste
komplikacija posle ovoga perioda do godinu dana. Sve komplikacije, a naročito rane, veoma su
opasne, njihovo rešavanje delikatno i teško, a reintervencija praćena visokim mortalitetom koji se
kreće od 20 do preko 70%! Dobra dijagnostika, procena stanja bolesnika, izbegavanje nepotrebnih i
preteranih operacija, preoperativna priprema, pravilan izbor i izvođenje ope-rativne procedure, uz
odgovarajuće perioperativno lečenje najbolji su način za izbegavanje ovih nemilih događaja.