KORPUS
(engl. body, lat. corpus), telo, trup, najveći deo strukture. K. amigdaloideum (engl. amygdaloid
body, amygdala, lat. corpus amygdaloideum), bademasto telo. Deo sive mase velikog mozga
bademastog oblika, smešten u prednje-unutrašnjem delu slepo-očnog režnja. Sastoji se od grupa
jedara koje se mogu podeliti na dva dela: kortikomedijalni i bazolateralni. Kortikomedijalni deo
pripada funkcionalno uglavnom mirisnom mozgu – rinencefalonu i slabije je razvijen kod čoveka.
Bazolateralni deo amigdaloidnog tela pripada funkcionalno limbičkom sistemu. Bioelektrična
stimulacija amigdaloidnog tela kod čoveka izaziva intenzivan osećaj straha i strepnje, koji prate
izrazita aktivacija simpatičkog dela automnonog nervnog sistema, nekontrolisani i neodređeni pokreti;
k. cilijare (engl. ciliary body, lat. c. ciliare ), trepljasto telo. Srednji deo sudovnog omotača očne
jabučice, koji se nalazi između dužice koja je spoljašnjom ivicom usađena uz bazu trepljastog tela i
sudovnjače, od koje je odvojeno zupčastom linijom (ora serata). Ima oblik trostranog prizmatičnog
prstena, širine 5 – 7 mm, čija je baza okrenuta napred, a vrh pozadi. Spoljašnju površinu trepljastog
tela pokriva beonjača, a unutrašnju mrežnjača. Spolja-šnji, veći deo trepljastog tela gradi trepljasti
mišić koji učestvuje u refleksu akomodacije. Duž unutrašnje površine trepljastog tela vidi se mnoštvo
trepljastih nastavaka, odvojenih trepljastim žlebovima. Trepljasti nastavci (procesus cilijares)
stvaraju i luče očnu vodi-cu; k. genikulatum laterale (engl. lateral geniculate b., lat. c. geniculatum
laterale), spoljašnje kolenasto telo. Deo metencefalona u kome se završavaju vlakna vidne trake
(traktus optikus), a od koga polaze vlakna vidne ili optičke radijacije (traktus genikulokalkarinus).
Predstavlja relejno vidno jedro; k. genikulatum medijale (engl. medial geniculate b., lat. c.
geniculatum mediale), unu-trašnje kolenasto telo. Deo metencefalona u kome se završavaju,
najvećim delom, vlakna koja vode poreklo iz spoljašnjeg lemniskusa i donjih kvržica (kolikuli
inferiores), a od koga polaze vlakna slušne ili akustičke radijacije. Predstavlja relejno slušno jedro;
k. kalozum (engl. callosal b., great commisure, lat. c. callosum), najveća spojnica (komisura)
velikog mozga kroz koju prolaze vlakna koja spajaju iste ili različite delove desne i leve moždane
hemisfere. Nalazi se na dnu uzdužne velikomoždane pukotine, iznad međumozga, bazalnih ganglija i
bočnih moždanih komora. Sastoji se od tri dela: srednjeg i dva bočna. Srednji deo žuljevitog tela je
kompaktan i na sagitalnom preseku sastoji se od nekoliko delova (idući od napred prema nazad):
kljuna (rostrum), kolena (genu), tela (trunkus) i zadeb-ljanja (splenijum). Bočni delovi, desni i levi,
široko su zrakasto usmereni prema hemisferama i nose naziv radijacije žuljevitog tela. Zahvaljujući
žuljevitom telu moguće su integracija i sinhronizacija funkcija desne i leve moždane hemisfere; k.
kavernozum (engl. cavernous b., lat. c. cavernosum), parno, šupljikavo ili sunđerasto telo polnog
uda ili dražice. Izgrađuju ga prošireni venski kapilari odvojeni vezivno-mišićnim pregradama.
Šupljikavo telo obavija čvrst vezivni omotač, tunika albuginea; k. mamilare (engl. mamillary b., lat.
c. mammilare), bradavičasto telo. Parno, ovalno ispupčenje u zadnjem delu donje površine
hipotalamusa. Sadrži istoimeno jedro hipotalamusa; k. pineale (engl. epiphysis, pineal gland, lat.
epiphysis, glangula pinealis), v. epifiza, moždana šišarčica; k. spongiozum (engl. spongy b., lat. c.
spongiosum), neparno šupljikavo ili sunđerasto telo polnog uda, koje se nalazi unutar njego-vog
vezivnog omotača, neposredno ispod kavernoznih tela. Zadnji deo ovog tela je glavičasto proširen i
nosi naziv bulbus. Prednji deo je takođe proširen, ali u većoj meri, gradeći glavić polnog uda. Kroz
spongiozno telo prolazi mokraćna cev, koja se otvara svojim spoljašnjim otvorom na vrhu glavića
polnog uda; k. strijatum (engl. striate b., lat. c. striatum), prugasto telo. Najveći deo sive mase
bazalnih ganglija velikog mozga. Prugasto telo se sastoji od dva dela: repatog jedra (v. nukleus
kaudatus) i sočivastog jedra (v. nukleus lentiformis) u čiji sastav ulaze velikomoždana ljuska ili
putamen i bledo jedro ili globus palidus; k. uteri (engl. uterine body, lat. corpus uteri), v. uterus; k.
vitreum (engl. vitreous b., lat. c. vitreum), staklasto telo. Polutečna, pihtijasta i providna masa koja
ispu-njava najveći deo očne jabučice. Staklasto telo ispunjava deo očne jabučice koji se nalazi iza
sočiva i trepljaste zone (v. zonula cilijaris). Predstavlja važan deo sadržaja očne jabučice, koji
svojim stalnim pritiskom održava mrežnjaču priljubljenu uz pigmentni sloj, sprečavajući njeno
nabiranje.