Prema podacima velikih studija koje su rađene u zapadnoj Evropi i u Americi, 50 odsto odrasle populacije ima neki problem sa venama, a samo 25 odsto njih se leči. Tegobe nastaju kao posledica otežanog vraćanja krvi iz donjih ekstremiteta, posebno iz najudaljenijih delova, stopala i potkolenice. Rad tzv. venske pumpe otežavaju i neki urođeni defekti, recimo slabost na venskom sistemu, na zaliscima unutar vena ili u vezivnom tkivu.
I neke profesije imaju veću sklonost ka venskim oboljenjima, uglavnom koje zahtevaju dugo stajanje kao što su hirurzi, konobari, frizeri. Dugo sedenje, takođe, povećava rizik, pa se putnicima u prekookenskim avionima daju antiembolijske čarape kako bi se izbegle komplikacije.
– Žene češće imaju probleme sa venama zbog odnosa progesterona i estrogena, a trudnice naročito, jer uvećana materica pritiska karlične vene – kaže profesor dr Živan Maksimović, opšti i vaskularni hirurg, načelnik Odeljenja vaskularne i endovaskularne hirurgije Kliničkog centra Srbije, šef Katedre hirurgije Medicinskog fakulteta u Beogradu i predsednik Udruženja flebologa Srbije. – Nekada je odnos bolesti vena žena i muškaraca bio šest prema jedan, a sada je, prema istraživanju naših stručnjaka tri prema dva. Urođene venske bolesti počinju da se ispoljavaju već u mladosti, posle puberterta, a stečene posle 30 godine. Najviše se bolest registruje u petoj deceniji.
* Da li bolesti vena mogu da se preveniraju i na koji način?
– Najbolja prevencija je što češća fizička aktivnost. Pasivan život povećava rizik, naročito kod pacijenata koji imaju urođene rizik za vensku tromobozu kao što su hematološki poremećaji, povrede unutar krvnih sudova i slično. Osobama koje imaju urođenu sklonost ka trombofiliji, daju se ili niskomolekularni heparini, ili antikoagulansi koji razređuju krv da ne dođe do zgrušavanja.
* Ova terapija zahteva da se kontroliše protrombinsko vreme. Koje vrednosti treba da ima INR?
– Protrombinsko vreme treba da bude produženo od normalnog, odnosno da bude između dva i tri INR. Kada su vrednosti preko tri postoji mogućnost da dođe do krvarenja, a kada su manje od dva, bolesnik nije dovoljno zaštićen. Peroralni antikoagulansi ne smeju da se daju u trudnoći, naročito ne u prvih nekoliko nedelja, u periodu organogeneze kada se na plodu stvaraju organi, jer mogu da dovedu do krvarenja ili do embrioloških poremećaja. Ako postoji flebotromboza kod trudnice treba joj dati niskomolekularne heparine.
– Ako se vene jednom pojave, one će tu i ostati. Proširena vena ne može da se vrati nijednom terapijskom metodom, osim hirurgijom. Ali, nije dovoljno samo izvaditi venu, treba naći uzrok zašto se ona pojavila. To može da bude slabost površinskih, dubokih ili spojnih vena koje povezuju duboke i površinske, i na tom mestu ih treba podvezati. Ako se to ne uradi, posle nekoliko godina vene će se opet pojaviti. To je osnovni problem. U hirurgiji je bitno da se nađe tačan uzrok, da se pravilno podveže, onda se vene neće ponovo pojaviti.
* Šta se preporučuje osobama koje imaju hroničnu bolest vena – varikse?
– U zavisnosti od stepena venskog zastoja, oštećuje se koža i može da dođe do hiperpigmentacije, promena na koži i rana koje se otvaraju iznad unutrašnje strane skočnog zgloba. Ako se javljaju te rane, treba zaustaviti njihovo napredovanje i širenje i, ukoliko je moguće, zatvoriti ih. U početku to može da se uradi elastičnom bandažom, zavojima, bez drugih terapijskih mera. Čarape tubulkus imaju određeni pritisak i pacijent treba stalno da ih nosi kada je u uspravnom položaju. Dok leži ili se odmara sa podignutim nogama može da ih skida, i to daje dobre rezultate. Uz to, obavezno treba da hoda, vozi bicikl, pliva, da aktivira te mišiće u venskoj pumpi, onda će se bolest usporiti. Međutim, iako su elastične čarape ili zavoji jedna od najboljih terapijskih metoda u lečenju venskih oboljenja, naši ljudi neće da ih nose.
* Koje još metode, osim elastične bandaže, mogu da pomognu u lečenju proširenih vena?
– Ima i dosta preparata. Venotonici su lekovi koji deluju na tonus vena i pospešuju kapilarnu razmenu. Kod nas su registrovana dva farmaceutska preparata, i jedno pomoćno lekovito sredstvo. Svi imaju sličan efekat, ali ne mogu da izleče proširenje, ono ostaje. Ne postoji preparat koji će vratiti variks, ali može da pomogne da nema tegobe, koje su krajnje nespecifične – osećaj bola, napetosti u nogama, trnjenje. Ovi preparati to mogu da smanje i zato ih i treba uzimati povermeno.
* Da li elastične čarape mogu da se nose i preventivno?
– Elastične čarape trebalo bi da nose svi koji dugo stoje, čak i ako nemaju problem sa venama. U početku treba koristiti čarape prvog stepena kompresije, od 18 do 21 milimetar živinog stuba, koje nisu debele. Dobre su i dokolenice ali su bolje hulahopke koje stežu i gornji deo krvnih sudova.
* Kakvi rezultati se postižu operacijama vena laserima, penom i slično?
– To je unosna finansijska priča. Hirurška metoda je najbezbednija i najsigurnija, jer otklanja tačan uzrok ako se postavi dijagnoza. Danas su moderne laserske radiofrekventne operacione metode. Laserom se uđe u venu safenu magnu, veliku potkožnu venu, koja prikuplja najveću količinu krvi iz kože i potkožnog tkiva noge i koja se prostire duž unutrašnje strane cele noge. Ona se postepeno spaljuje, a vidi se samo mesto gde je laser ušao. Međutim, ovom metodom se otklanja samo vena safena magna, pritoke ostaju, i ne mogu da se uklone slabe i oštećene komunikantne vene. Sklerozantnu terapiju gde se ubrizgava neka pena u venu uveo je Irac dr Džordž Fegan, koji je priznao da se nakon pet godina javlja 70 odsto recidiva. A, ako se pena slučajno ubrizga u duboku venu, napraviće trombozu duboke vene i može da nastane embolija i da žena uklanjanje vena plati glavom.
* Kada proširene vene treba operisati?
– Treba ukloniti samo venu koja ima oboleleo ušće, odnosno mesto gde se ona uliva u duboku venu, ili ako je tromb u njoj. U suprotnom, ne treba da se uklanja, jer je ona najbolji potencijalni materijal za bajpas. Nećemo uvek imati 35-40 godina, i možda će nam nekada ta vena trebati za koronarni bajpas ili za neku drugu bajpas operaciju na arterijama. Vena safena magna je najduži krvni sud kod čoveka, i ne treba da se otklanja iz estetskih razloga.