28. 07. 2014
Ako uzimate lekove, pogotovo antibiotike, a odlazite na letovanje, vodite računa o tome da ti lekovi dok se izlažete suncu mogu da izazovu određene reakcije na koži.
Preteranu osetljivost na sunčeve zrake, odnosno foto-osetljivost, mogu da izazovu i neki biljni preparati, kao što je kantarion, i preparativni proizvodi za telo, kao, na primer, pilinzi. Parfemi u kombinaciji sa sunčevim zracima takođe mogu da uzrokuju foto-osetljive reakcije.
Foto-osetljivost karakteriše crvenilo kože koje je vrlo slično opekotinama od sunca. Razlikujemo dve vrste foto-osetljivih reakcija, to su foto-toksične i foto-alergijske reakcije.
Foto-toksična reakcija
Ovaj tip reakcija nastaje kada lek nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekotine od sunca i nastaje prilično brzo, u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Područje kože koje je zahvaćeno uglavnom se podudara sa područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lek eliminiše iz tela. Obično se UV-A zračenje najčešće povezuje sa foto-toksičnošću, ali i UV-B zračenje može da doprinese nastanku foto-toksične reakcije. Prepoznavanje i prekidanje uzimanja leka koji je uzrokovao foto-osetljivost nakon izlaganja suncu najvažniji su koraci u lečenju foto-osetljivih reakcija.
Ako vam je propisan neki od lekova koji može da uzrokuje foto-osetljivost, izbegavajte duže izlaganje suncu, koristite preparate za zaštitu od sunca i zaštitite se nošenjem odgovarajuće odeće. Ako su se već pojavile kožne reakcije, obratite se lekaru. Vlažne hladne obloge mogu da ublaže crvenilo i pečenje, a antihistaminici svrab kože. U težim slučajevima lekar može da propiše kortikosteroidne preparate za kratkotrajnu primenu.
Među lekove koji mogu da uzrokuju foto-toksičnu reakciju ubrajamo: lekove protiv akni (posebno retinoide), antihistaminike, nesteroidne protivupalne lekove (naproksen i piroksikam), neke antibiotike (doksiciklin, tetraciklin), lekove protiv gljivica, oralne antidijabetike, diuretike, lekove protiv napetosti, nervoze i osećaja teskobe, antidepresive i lekove za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem, enalapril, ramipril).
Foto-alergijska reakcija
Za razliku od foto-toksičnih reakcija, kod foto-alergijskih uključen je i naš imuni sistem. Te reakcije se javljaju kada UV zraci promene supstancu koju smo prethodno naneli na kožu, na šta naš imunitet odgovori. Kvržice, osip, plik i crvene mrlje mogu da se jave 20 sekundi nakon što kožu izložimo suncu, ali, u najvećem broju slučajeva, reakcija se javi sledeći dan. Ponekad i najobičniji dodir sa koricom limuna ili limete može da izazove burnu reakciju na koži ako ste izloženi suncu.
Jedna od najčešćih reakcija je tzv. solarni dermatitis. Već nakon pola sata izlaganja suncu, javlja se sitan vrlo intenzivan osip, zatim svrab na grudima, rukama, podlakticama i potkolenicama. On može da prestane kada osoba prestane da se izlaže suncu i ublaži ga sredstvima koja će propisati lekar. Svako novo izlaganje nosi intenzivniju sliku pa, umesto sitnog crvenog osipa, mogu da izbiju urtikarije, odnosno koprivnjača, a ponekad i solarna urtikarija. Alergija na sunce uočljiva je u 100 odsto slučajeva. Intenzitet reakcije drugačiji je od osobe do osobe, a zavisi od same materije na koži, njene količine i vremena izlaganja suncu.
Mirisne materije
Osim lekova, još neke materije mogu da izazovu neželjene reakcije na koži tokom izlaganja sunčevim zracima. Izbegavajte da nanosite mirise tokom sunčanja. Ako ste na plaži, trebalo bi da zaboravite i šminku koja takođe može da uzrokuje alergiju kada se izlažete suncu. Na tom mestu može da se stvori vrlo neugodna promena koja jako svrbi ili mogu da se jave smeđe mrlje koje više ne mogu da se uklone.
Koje još materije mogu da uzrokuju foto-osetljivost?
Prirodne materije takođe mogu da izazovu oštećenje kože. Eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, pomorandža, mandarina, limeta) izbegavajte barem 12 časova pre izlaganja suncu. Mogu da izazovu foto-toksične reakcije i ostave hiperpigmentirane mrlje. Takođe, ostaci kantariona su takođe su foto-toksični, pa se ne preporučuju za upotrebu pre sunčanja. Trave sadrže furanokumarine koji takođe mogu da uzrokuju reakcije foto-osetljivosti, što često rezultira crvenilom i plikovima kod dece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva ostaju smeđe mrlje na koži. Hrana bogata psoralenima u dodiru sa kožom (celer, šargarepa, limeta, smokva, peršun) može da izazove pojačanu foto-osetljivost kod izlaganja suncu.
Kako se ponašati ako je koža osetljiva?
Ako vam je koža osetljiva na sunčeve zrake, najbolje je izbegavati izlaganje, nositi duge, ali prozračne rukave, sunčane naočare, šešir ili kapu, i mazati se kremom sa visokim zaštitnim faktorom pri svakodnevnom izlasku iz kuće. Izbegavajte solarijum i sunčanje na plaži, a posebno se kloniti sunca između 10 i 17 časova kada je UV indeks zračenja najjači. Imajte na umu da sunce na kožu može da deluje i u hladu, ispod suncobrana, u automobilu ili na terasi kafića. Ako vaša koža nepoželjno reaguje na sunce, lečenje se sastoji od kompresa i kortikosteroida koji se nanose na kožu. Lekari preporučuju izbegavanje izlaganja suncu i one materije koja su iritirale kožu u kombinaciji sa sunčevim zracima.
Nema komentara.