Lezije perifernog motoričnog neurona (PMN)
Kod oštećenja PMN nastaje flakcidna paraliza. Ako je kod toga oštećena motorna ćelija, reparacija više nije moguća. Ukoliko je prekinut samo akson, reparacija je funkcije moguća.
Porođajna paraliza brahijalnog pleksusa.
Zbog manipulacija i pomoći pri težim porođajima mogu nastati trakcijska oštećenja brahijalnog pleksusa. Najčešće su zahvaćeni koreni spinalnih živaca C^-C^ (Erbova paraliza, proksimalni tip), ili koreni C^-Cg-Th^ (Klumpkeova paraliza, distalni tip). Od stupnja ozlede zavisi da li će se i koliko povratiti funkcija. Kod prekida živčanog korijena nema uslova za reparaciju. Ako je korijen ili živčano stablo samo nategnuto, možemo očekivati delomičan ili potpun oporavak.
Tretman.
Za što bržu reparaciju je koristan optimalan položaj, to je položaj ruke na grudnom košu. Razgibavanjem paretičnog uda spriječavamo nastanak kontraktura. Za spriječavanje mišićne atrofije je korisna masaža, aplikacije topline i elektrostimulacija. Sa elektrostimulacijom počinjemo od 2 nedele dale.
Stupanj oštećenja kao pojave reinervacije pratimo EMG pretragama. Povratak funkcije očekujemo u 1. godini. U vezi sa rastom i prevladom aktivnih mišića očekujemo tokom rasta nastanak deformacija. Kod proksimalnog tipa se često razvije adduktorna i unutranje rotaciona kontraktura, što traži derotacionu osteotomiju ili premeštanje mišićnih insercija.
Povrede brahijalnog pleksusa odraslih
Osnovni problemi su slični kao u dece. U slučaju prekida radiksa odnosno pleksusa, mogućnosti su operativne reparacije mikrokirurškom tehnikom poboljšale prognozu. Operativnu reviziju preporučuju 3 meseca poslije povrede. Operacijama slijedi intenzivna fizioterapija. Kod teških trakcijskih povreda sa gubitkom senzibiliteta i jakim bolovima je loša prognoza.
Povrede perifernih živaca
Te povrede su dosta česte. Nastanu zbog prekida nerva (povreda oštrim predmetima) ili zbog zgnječenja nerva (tupe povrede). S obzirom da povrijeđeni nerv inervira motorno i senzibilitetno tačno određene predele, ispadi i kliničke slike su tipične. Najčešće povrijeđeni nervi su:
Nervus radialis. Povrede nastaju u vezi sa prijelomima nadlaktice u sredini, kod ubodnih i reznih rana i zbog pritiska. Zbog paralize ekstenzora šake i prstiju se pojavi „viseća ruka“ .
Nervus medianus. Ozlede nastaju kod suprakondiličnih prijeloma humerusa, kod penetrirajućih i lacerirajućih rana, strelnih povreda. Zbog oslablene funkcije pronacije, fleksije šake, fleksije kažiprsta i palca i opozicije palca pojavi se „ruka propovjednika“ .
Nervus ulnaris. Povreda nastaje često kod prijeloma distalnog dela humerusa, kod prestrelnih i drugih rana podlaktice i zbog pritiska. Posledice paralize se pokažu na malim mišićima ruke sa atrofijom hipotenara i interosalnih mišića. Pojavi se pandžasti izgled ruke sa fleksionom pozicijom u interfalangealnim zglobovima, naročito 4. i 5. prsta .
Nervus ischiadicus. Ozlede nastaju kod stražnje luksacije kuka, kod operacija zbog te povrede, kod strelnih povreda. Klenut obično nije kompletna. Kod nekompletne lezije je obično teže pogođen peronealni dio nerva.
Nervus peroneus. Na donjem ekstremitetu je najčešće ozleđen nerv. Uzrok su pritisci i prijelomi u predelu vrata fibule. Posledica je padajuće stopalo pes equinus sa „petlovim hodom“.
Nervus axillaris. Može biti povređen kod iščašenja ramena ili kod prijeloma vrata humerusa. Posledica je paraliza deltoidnog mišića, sa nemogućnošću abdukcije i elevacije ruke.
Poliomyelitis (dečja paraliza). Poliomyelitis je bio jedan od glavnih uzroka za oštećenja perifernog motoričnog neurona sa teškom invalidnošću. S obzirom na uspješnu vakcinaciju bolest je praktički nestala