MALARIJA
(engl. malaria), najrasprostra-njenija tropska protozoalna bolest koju izazva jedna ili više vrsta roda
Plasmodium (falciparum, vivax, ovale i malariae). Infekcija započinje unošenjem sporozoita u krvnu
struju ubodom komarca. Nakon perioda aseksulane reprodukcije u ćelijama jetre oslobađaju se
merozoiti, koji napadaju eritrocite. Razvoju parazita u eritrocitima sledi ruptura eritrocita, a
oslobođeni merozoiti napadaju nove eritrocite. Kod nekih vrsta se deo parazita (ovale, vivax)
ponovno vraća u jetru (što je podloga za nastajanje recidiva oboljenja). Biološki ciklus obezbeđuju
gametociti koji se stvaraju u inficiranim eritrocitima. To dovodi do stimulacije makrofagnih ćelija na
produkciju proimflamatornih citokina, pod čijim uticajem nastaju povišena temperatura i druge
organske pro-mene koje se javljaju u toku malarije. Naj-važnije kliničke karakteristike infekcije su
napadi febrilnosti, kojima prethode jeza i drh-tavica, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u trbuhu,
povraćanje i proliv. Otežano disanje, pad arterijskog pritiska, pojava crne mokraće i prestanak
mokrenja, poremećaj svesti uz raz-voj neuroloških ispada i kome znaci su teške infekcije, koju po
pravilu izaziva P. falciparum. Povećanje slezine i jetre uz manje ili više izraženu dehidraciju i
klinički znaci anemije najčešće se nalaze pri fizikalnom pregledu obolelog. Periodičnost napada
izražena je obično u početku infekcije i zavisi od bio-loškog ciklusa razvoja parazita u eritrocitima.
Oni se javljaju na 48 sati kod P. vivax i ovale i na 72 sata kod P. malariae infekcije, dok P.
falciparum od početka daje iregularni tip tempe-rature, koja se često ponavlja. Među najvažnije
komplikacije bolesti ubrajaju se razvoj mož-danog oštećenja („cerebralna malarija“), bub-režno
popuštanje, plućni edem i hematološki poremećaji (anemija, poremećaji koagulacije). Dijagnoza
bolesti postavlja se na osnovu kliničke slike, epidemioloških podataka o boravku u endemskim
krajevima i nalazom parazita. Za „nefalciparum“ malariju lek izbora je hlorokvin, koji deluje na
eritrocitne forme parazita, nakon koga se lečenje nastavlja dve nedeje primakvinom, koji deluje na
parazite u jetri. Malarija izazvana P. falciparumom („tropska malarija“) leči se, zavisno od otpornosti
izazivača na lekove i tipa oboljenja, hlorokvinom, kombinacijom sulfadoksin-piri-metamin,
meflokinom, halofantrinom, kininom ili artermizinom. U teškim oblicima bolesti primenjuju se
transfuzije eritrocita, korekcija metaboličkih poremećaja, hemodija-liza, veštačka ventilacija ili
eksangvinotransfuzija. Hemioprofilaksa, koja se primenjuje pre putovanja u zemlje visokog rizika,
započi-nje dve nedelje pre odlaska, sprovodi se sve vreme boravka i četiri nedelje po povratku.
Izbor leka zavisi od zemlje boravka, doba i fiziološkog stanja putnika i profesije kojom se bavi.
Najčešće se preporučuje hlorokvin u kombinaciji sa proguanilom, meflokin ili tetra-ciklinski
antibiotici.