MIŠIĆNE ARTERIJE
(engl. muscular arteries, lat. arteria myotypica), arterije koje u srednjem sloju (tunica media)
sadrže gotovo isključivo glatke mišićne ćelije. Velike mi-šićne arterije mogu biti promera od 2 do 10
mm. Primaju krv iz elastičnih arterija i raspodeljuju je dalje u tkiva i organe. Aktivnom kontrakcijom
zida mogu regulisati količinu krvi koja ide dalje pa se zato zovu još i distributivne arterije. Unutrašnji
sloj (tunica intima) sastoji se od kontinuiranog sloja endotela – ljuspastog epitela i subendotelnog
veziva sa malim brojem longitudinalno orijentisanih glatkih mišićnih ćelija. U nekim mišićnim
arterijama ove ćelije formiraju intimalne jastučiće koji imaju ulogu valvula. Fenestrirana unutrašnja
elastična lamela odvaja intimu od medije. Medija se sastoji od 10 do 60 slojeva helikoidno
raspoređenih glatkih mišićnih ćelija. Između njih se nalazi fina mreža kolagenih, retikularnih i
elastičnih vlakana. Mediju od adventicije odvaja spoljašnja elastična lamela. U adventiciji se nalaze
longitudinalno raspoređena elastična i kolagena vlakna i mali broj glatkih mišićnih ćelija. U vezivu
adventicije nalaze se krvni sudovi (vasa vasorum), limfni sudovi, adrenergički nervni terminali.
Simpatički nervni sistem dovodi do konstrikcije ovih arterija, sa izuzetkom koronarnih koje širi.
Male mišićne arterije su promera 0,1 do 2 mm. Ovde endotel leži direktno na unutrašnjoj elastičnoj
lamini, a medija je svedena na 3 do 4 sloja glatkih mišićnih ćelija. Spoljašnja elastična lamina
obično nedostaje, a u adventiciji nema ni krvnih sudova ni glatkih mišićnih ćelija.