NUKLEUS
(engl. nucleus, lat. nucleus), jedro ili jezgro; 1. unutrašnji deo anatomske strukture, srž; 2. deo sive mase centralnog nervnog sistema izgrađen od gusto grupisanih nervnih ćelija; 3. opnasto ograničeni unutrašnji deo eukariotskih ćelija unutar koga se nalaze jedarni materijal i jedarce. N. dentatus (engl. dentate n., lat. n. dentatus), zupčasto jedro.
Najveće jedro malog mozga koje se nalazi unutar bele mase malomoždane hemisfere, neposredno unutra od čepolikog jedra; n. emboliformis (engl. emboliform n., lat. n. emboliformis), čepoliko jedro. Jedro malog mozga koje se nalazi unutar bele mase malomoždane hemisfere. Postoji samo kod čoveka i čovekolikih majmuna. Nosi naziv čepoliko
jer je prislo-njeno uz ulazno polje zupčastog jedra. Nalazi se između zupčastog jedra koje je spolja i loptastog jedra koje je unutra; n. fastigi (engl. fastigial n., lat. n. fastigi), krovno jedro. Jedro malog mozga koje se nalazi unutar bele mase malomoždane hemisfere. Krovno jedro je naj-medijalnije postavljeno jedro malog mozga koje leži neposredno uz krov četvrte moždane komore; n. globozus (engl. globose n., lat. n. globosus), loptasto jedro.
Jedro malog mozga koje se nalazi unutar bele mase malomoždane hemisfere. Duboko postavljeno jedro malog mozga koje se nalazi između čepolikog jedra koje je spolja i krovnog jedra koje je unutra. Postoji samo kod čoveka i čovekolikih majmuna; n. kaudatus (engl. caudate n., lat. n. caudatus), repato jedro. Jedna od bazalnih ganglija i
unutrašnji deo prugastog tela (v. korpus strijatum). Repato jedro ima oblik izdu-žene potkovice otvorene put napred i naniže, koja obuhvata talamus i unutrašnju velikomoždanu kapsulu. Ima tri osnovna dela: glavu, telo i rep.
Nukleus delovi
Glava je prednji, prošireni deo koji je tankim i brojnim mostovima sive mase povezan sa prednjim delom sočivastog jedra (v. nukleus lentiformis). Telo je srednji i najduži deo koji obuhvata gornje-spoljašnji deo talamusa. Rep je zadnji, suženi deo koji obuhvata zadnje-donji deo talamusa pružajući se gotovo do bademastog tela. Ulazi u sastav ekstrapiramidalnog motornog sistema; n. lentiformis (engl. lentiform n., lat. n. lenti-formis), sočivasto jedro. Jedna od bazalnih ganglija i spoljašnji deo prugastog tela (v. korpus strijatum).
Nalazi se spolja od unutrašnje velikomoždane kapsule (kapsula interna), a unutra od spoljašnje velikomoždane kapsule (kapsula eksterna) i velikomoždanog bedema (klaustrum). Sastoji se od dva nejednaka dela: bledog jedra (globus palidus), koje gradi unutrašnji deo i velikomoždane ljuske (putamen), koja predstavlja spoljašnji deo sočivastog jedra. Između ova dva dela nalazi se uzani sloj bele mase – spoljašnja sržna pruga (lamina medularis eksterna).
Ulazi u sastav ekstrapiramidalnog motornog sistema; n. pulposus (engl. pulpy n., lat. n. pulposus), meko jedro. Središnji, meki deo međupršljenskog koluta obmotan vezivnim prstenom; n. ruber , (engl. red n., lat. n. ruber), crveno jedro. Dugo, cilindrično jedro, prečnika 5 mm, čija se gornja trećina nalazi u suptalamusu, a donje dve trećine u tegmentumu srednjeg mozga. Ulazi u sastav ekstrapiramidalnog motornog sistema; n. solitarijus (engl. solitary n., engl. n. solitarius), usamljeno jedro, v. nukleus trakti solitari; n. traktus solitari (engl. n. of solitary tract, lat. n. tractus solitari), jedro usamljenog snopa. Viscerosenzitivno jedro, zajedničko za VII (nervus facijalis), IX (nervus glosofaringeus) i X (nervus vagus) moždani živac.
Nalazi se u zadnjespoljašnjem delu tegmentuma produ-žene moždine obavijajući u potpunosti usamljeni snop (traktus solitarijus); n. subtalamikus (engl. subthalamic n., lat. n. subthalamicus), suptalamičko jedro. Jedro sočivastog oblika smešteno u zadnjem delu suptalamusa, nepo-sredno unutra od zadnjeg kraka unutrašnje velikomoždane kapsule (kapsula interna). Ulazi u sastav ekstrapiramidalnog motornog sistema.