Natrijum hlorid, ili jednostavnije rečeno so, neizostavan je dodatak mnogim jelima, a često i začin koji koristimo kako bismo popravili ukus pripremljenog jela. Osim što je najrasprostranjeniji pojačivač ukusa, so ima i važnu funkciju u regulisanju krvnog pritiska, stvaranju i prenosu električnih impulsa u živcima i mišićima, kao i aktivnom prenošenju molekula kroz staničnu membranu. So je esencijalni deo pravilne ishrane, ali samo kada se unosi u preporučenim količinama.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje unos do 5 grama soli na dan (jedna čajna kašičica), pri čemu bi količine trebalo dodatno prilagoditi uzrastu deteta. Rezultati nacionalne studije Ministarstva Zdravlja Republike Srbije i Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ iz 2013. pokazuju da svaki 11. građanin dosoljava hranu pre probanja obroka. Budući da je prekomerni unos soli u direktnoj vezi s povišenim krvnim pritiskom, Odeljenje za pravilnu ishranu i bezbednost hrane Instituta za javno zdravlje Vojvodine nastoji da podigne svest građana o posledicama prekomernog unosa soli.
O neinformisanosti dece o važnosti umerenog unosa soli svedoči i nacionalno istraživanje sprovedeno u sklopu projekta ZdravoRastimo u školskoj godini 2014/2015, koje je obuhvatilo više od 3.500 učenika sedmih razreda osnovnih škola u Srbiji. Na pitanje kolika je količina maksimalno dozvoljenog dnevnog unosa soli u danu? 64 odsto ispitanih učenika netačno je odgovorilo.
Prehrambene navike stiču se u detinjstvu, pa bi samim tim roditelji prilikom planiranja obroka trebalo da imaju na umu da, za razliku od prirodnih namirnica poput voća, povrća, mesa, mleka i jogurta, koje sadrže malo natrijuma, prerađena hrana ima znatno više ovog mikronutrijenta. Prilikom odabira namirnica, treba obratiti pažnju na količinu soli istaknutu na deklaraciji proizvoda. Hleb i pekarski proizvodi su vodeće namirnice po sadržaju soli, pa tako 100g hleba sadrži 1,27 ± 0,40g natrijum hlorida, što predstavlja više od trećine preporučenog dnevnog unosa u samo 100g hleba.
Prehrambene navike mogu se menjati, i to postepenim smanjivanjem soli u obrocima koji se pripremaju. Nakon nekog vremena, receptori ukusa će se navići na smanjenu količinu soli, bez osećaja da smo napravili drastičnu razliku. S druge strane, naglo menjanje količine soli u jelima dovešće do kontraefekta, jer će obroci naglo postati „neukusni“.
Postoje mnogi načini na koje se smanjenje soli može učiniti neprimetnim pa tako, uz postupno smanjenje količine, primena začinskog bilja u pripremi obroka može biti jako dobra zamena za so. Uz malo kulinarske kreativnosti, možemo osigurati preduslove za stvaranje dobrih prehrambenih navika i sprečavanje potencijalnih zdravstvenih teškoća uzrokovanih neadekvatnom ishranom, piše Aleksandra Malešević, mag. nutricionizma.