Letnja ishrana najvećim delom treba da se sastoji od sirovih namirnica, a visoko prerađene namirnice treba izostaviti
Sa dolaskom leta, gotovo svi požele da imaju koji kilogram manje ali da ne moraju mnogo vremena da provode u teretani i da se odriču omiljene hrane. Onda pomisle da je najbolje da ne jedu ništa jer pogrešno veruju da će se tako višak kilograma prosto istopiti. Dešava se da počnu da drže restriktivne dijete i da im se čim sa njima prestanu kilogrami vrate u vidu jo-jo efekta, a pritom naruše i zdravstveno stanje. Stručnjaci za ishranu širom sveta saglasni su da ključ rešenja zapravo leži u umerenosti, planiranju obroka i potrošnji unetih kalorija, ali i redovnoj fizičkoj aktivnosti koja može da uključuje i šetnje umesto iskrpljujućeg vežbanja. Uz to, leto nam pruža dosta raznovrsnih namirnica koje se mogu naći na pijacama a čime i te kako mogu da se upotpune obroci.
I profesor dr Budimka Novaković, dijetoterapeut sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, smatra da je planiranje obroka tokom leta vrlo jednostavno jer postoji širok izbor namirnica pre svega povrća i voća. Letnja ishrana najvećim delom treba da se sastoji od sirovih namirnica, a visoko prerađene namirnice treba izostaviti iz letnje ishrane. Sirovo povrće može zameniti prerađevine od mesa u sendviču za doručak. Kiselo-mlečni proizvodi sa niskim procentom mlečne masti čuvaju zdravlje crevne mikrobiote tokom visokih letnjih temperatura i pomažu u održavanju poželjne telesne mase jer imaju nisku energetsku vrednost.
– Svakodnevno treba konzumirati hleb i pecivo od celog zrna i mršava mesa u manjim količinama. Mahunarke u obliku različitih salata mogu biti prisutne u letnjoj ishrani. Potrebna su tri obroka dnevno. Zdravstveno je važno unositi dovoljnu količinu tečnosti – ističe dr Novaković.
Najčešće greške
I kada shvatimo osnovne postulate pravilne ishrane, dešava se da najčešće grešimo prilikom kombinovanja hrane. Kako?
– Nema velike mudrosti u kombinovanju hrane, nutritivno je dobra kombinacija namirnica koja prija čoveku i ne remeti zdravstveno stanje. Neprovereni saveti za kombinovanje namirnica sa društvenih mreža i iz drugih medija, saveti od prijatelja su najčešće netačani. Različite ,,brze dijete” su značajan izvor netačnih informacija za kombinovanje namirnica. Dijetoterapeut je stručan izvor informacija za sva pitanja o kombinovanju namirnica – ističe dr Novaković.
Tokom leta u velikim količinama može da se jede sirovo povrće neopterećeno dodatim uljem i solju, i dobar je prijatelj zdravlja svakog čoveka bez obzira na uzrast. Niska energetska vrednost sirovog povrća i visok sadržaj dijetnih vlakana doprinose održanju poželjne telesne mase.
Ishrana po satnici nema stručnog osnova
Veoma važno je i pitanje, da li treba da naučimo koliko koja namirnica ima kalorija i koliko bismo trebali da ih unosimo za doručak, ručak i večeru?
Profesorka Novaković smatra da građane ne treba previše opteretiti velikom količinom podataka o energetskoj (kalorijskoj) vrednosti namirnica.
– Građanima treba omogućiti tačne nutritivne informacije na pakovanju svakog prehrambenog proizvoda što je u Republici Srbiji omogućeno Pravilnikom o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane (Službeni glasnik Republike Srbije, broj 19/2017) koji stupa na snagu ovog leta. Pojedine zemlje su različiti grafičkim rešenjima na prednjoj strani pakovanja prehrambenih proizvoda omogućile svojim građanima da imaju bolji nutritivni uvid u izbor namirnica, a dobar primer je Francuska – dodaje dr Novaković.
Postoje i suprostavljena mišljenja o rome u koje doba dana je bolje pojesti omiljeni slatkiš ili popiti sok, a kada treba konzumirati voće?
Profesorka Novaković ističe da je sirovo voće uvek nutritivna preporuka a da se omiljeni slatkiš može pojesti pred intenzivniju fizičku aktivnost, ali ne svakodnevno. Nema određenog doba dana za konzumiranje bilo koje namirnice ili slatkiša jer su svi digestvni enzimi ,,dežurni” 24 sata. Ishrana po određenoj dnevoj satnici, tvrdi dr Novaković, nema stručnog osnova.
Leto je doba kada imamo veću želju za lepim promenama, pa koja pravila well-beinga mozemo da primenimo?
– Dugi svetli deo dana treba iskoristiti za što duži boravak van zatvorenog prostora, u nekoj fizičkoj aktivnosti, komunicirajući sa dragim osobama i koristeći sve prednosti letnje ponude namirnica – zaključila je dr Budimka Novaković.