PIREKSIJA NEPOZNATOG POREKLA
(engl. fever of unknown origin – FUO), temperatura koja je višekratno povišena iznad 38,3oC, traje
duže od tri nedelje, a priroda oboljenja ne može se otkriti ni nakon sedmodnevnog ispitivanja u
bolnici (Petersdorf, Beson 1961). Normalna radiografija pluća, nekarakteristične promene pri
fizikalnom pregledu i pri pregledu krvne slike i mokraće uslov su većine autora za prihvatanje
navedene definicije. U poslednje vreme iz navedene „klasične” definicije izdvajaju se pacijenti koji
imaju neutropeniju, HIV infekciju ili kod kojih je temperatura nastala u bolni-čkim uslovima. Za njih,
zbog prirode imunološkog stanja ili posebnih epide-mioloških uslova, važe druga pravila i definicije.
Oko 50% „klasičnih” pireksija nepoznatog pore-kla čine infekcije. Među tim bolestima važno mesto
zauzima tuberkuloza, posebno vanplućne lokalizacije. Tu se ubrajaju (apscesi) infekcije različitih
lokalizacija, sepsa, endokarditis, infekcije herpes virusima (CMV, E. Barr), visceralna lajšmanijaza,
bruceloza, salmoneloza, jersinioza, infekcije izazvane mikoplazmom, legionelom, listerijom,
psitakoza, Q-groznica i brojne druge bakterijske, virusne, parazitarne i gljivične bolesti koje mogu
imati posebnu geografsku i epidemiološku distribuciju. Neinfektivne bole-sti, posebno tumori limfnog
i drugih tkiva, sistemske bolesti vezivnog tkiva (sistemski eritemski lupus, različiti vaskulititisi),
Stillova bolest, granulomatozne bolesti tipa sarko-idoze, inflamatorne crevne bolesti (ulcerozni
kolitits, Kronova bolest), hipertireoza, porodična mediteranska groznica, febrilnost vezana za veliki
broj lekova i konačno ve-štački izazvana (ili izmišljena) temperatura različitim sredstvima, čine
rešenje problema febrilnosti nejasnog porekla jednim od najsloženijih medicinskih zadataka. Pored
bakterioloških metoda izolacije i identifikacije eventualnog infektivnog uzročnika, za razja-šnjenje
porekla bolesti koriste se najraz-ličitiji dijagnostički postupci, od klasičnih metoda ispitivanja krvi i
urina do najsavremenijih postupaka prikazivanja delova tela tipa kompjuterizovane tomografije i
nuklearne magnetne rezonancije.