Podela razvojne dobi

Rast i razvoj deteta se od začetka do postizanja pune zrelosti može podeliti u sljedeća razdoblja:

–         prenatalno razdoblje – počinje od začeća a završava se rođenjem. Period od prva tri mjeseca ovog razdoblja se naziva embrionalno, a ostalo vreme do rođenja zove se fetalno razdoblje;

–         dojenačka dob – traje od rođenja do navršene prve godine. Prve četiri sedmi­ce života su novorođenačko razdoblje, u kome se, opet, izdvaja prva sedmica života kao perinatalni period;

–         predškolska dob – traje od navršene prve do navršene sedme godine. Druga godina života se zbog svoje specifičnosti naziva rano predškolsko doba;

–         školska dob – traje od navršene sedme godine do puberteta;

–         pubertet – počinje pojavom prve sekundarne spolne oznake, a završi se po­tpunim spolnim sazrevanjem;

–         adolescencija – traje od postizanja spolne zrelosti do potpunog završetka rasta i razvoja. To je kod djevojaka dob 16-18 godina, a kod mladića 18-20 godina.

Dojenački period

Telesna masa donešenog novorođenčeta je u prosjeku 3,4 kg (2,5-4,1 kg). U prva 2-4 dana gubi 7-10% od porođajne težine (fiziološki pad tjelesne mase) zbog negativnog bilanca vode i energe, što biva nadoknađeno za 10-14 dana života. Do kraja novorođenačke dobi dete bude 10-20% teže nego na rođenju.

Prosječna dužina novorođenčeta od temena do pete je 50 cm (46-54 cm). Zdravo dojenče u drugom i trećem mjesecu dobiva po 750 grama mjesečno, u drugom tromjesečju 600 grama mjesečno, u trećem tromjesečju 450 grama mje­sečno, a u četvrtom tromjesečju 300 grama mjesečno. U dobi od oko 5 meseci dojenče udvostruči porođajnu težinu, a s navršenom godinom je utrostruči. U toku prve godine dojenče naraste 25 cm.

Obim glave novorođenčeta je 35 cm, sa 6 meseci obim glave je u prosjeku 44 cm, a s godinu dana 47 cm. Velika fontanela se u prvih 6 meseci nešto poveća, a onda se u potpunosti zatvori izmedu 9 i 18 meseci. Dinamika obima glave može se pratiti upoređivanjem rezultata mjerenja s centilnim krivuljama za ovaj parametar.

Predškolska dob

U toku druge godine života dete naraste 12 cm, a dobe 2,5 kg. Do puberteta dete bi trebalo pratiti onu centilnu krivulju rasta koju zauzima s navršene 2 godine. Do polaska u školu dete u prosjeku raste 6-8 cm godišnje i dobe 2 kg godišnje.

Pubertet

Pubertet je kombinacija niza anatomskih i fizioloških promena, koje uklju­čuju ubrzanje somatskog rasta i razvoja, dozrevanje gonada i razvoj sekundar­nih polnih oznaka. Endokrinološki, za njegov početak karakteristično je akti­viranje sistema hipotalamus-hipofiza-gonade. Za vreme detinjstva neuroni u mediobazalnom delu hipotalamusa vrše toničku inhibiciju lučenja hipofizarnih gonadotropina i na taj način sprečavaju aktiviranje gonada. U doba puberteta dolazi do povećanja osetljivosti hipotalamičnih receptora na niske koncentrace polnih hormona (negativna povratna sprega). To dovodi do stimulace hipota- lamičnih tropnih hormona, a zatim preko njih i do stimulace polnih žlezda i lučenja većih količina polnih hormona. Takav povećan nivo polnih hormona djeluje na ubrzanje rasta, te na razvoj sekundarnih polnih oznaka i biološku reprodukciju.

Srednja dob početka puberteta kod devojčica je 10-12 godina. Prvi znak pu­berteta je najčešće uvećanje dojki. Pubična dlakavost se javlja u prosjeku oko 12. godine, a prvo mjesto nicanja dlaka su velike usne. Aksilarna maljavost se obično pojavi godinu dana nakon pubične. Menarha je završni događaj u pubertetu devojčica. Javlja se oko 13. godine, mada se prosječna dob menarhe stalno pomjera prema nižoj dobi. U toku puberteta djevojčice narastu 23-38 cm, te u momentu menarhe dostignu 95% svoje definitivne visine. Nakon menarhe porastu još 5-7 cm.

Srednja dob početka puberteta kod dečaka je 12 godina. Prvi znak puberteta je uvećanje testisa. Veličina testisa se izražava u mililitrima (ml) i procjenjuje upoređivanjem s drvenim standardima konstruiranim po Praederu. Volumen testisa manji od 4 ml označava prepubertet, rast uvisinu je najbrži pri volumenu testisa 12-15 ml. U toku puberteta dječaci porastu prosječno 28 cm. Aksilarna dlakavost i dlakavost lica se razviju 1-2 godine nakon pubične dlakavosti. U isto vreme, kod 1/3-1/2 dečaka zapaža se prolazno slabe ili jače uvećanje jedne ili obje dojke (pubertetska ginekomastija).

Noćne ejakulace semene tečnosti počinju 1-2 godine nakon porasta penisa (oko 14.-15. godine). S 15 godina nastupi kraj puberteta. Tada dječaci dostignu 95% svoje definitivne visine.

Početak puberteta se vremenski podudara s pojavom sezamske kosti u tetivi adduktora palca: kod devojčica prosječno s 10,5 godina, a kod dečaka s 12,5 godina.

Razvoj pubične dlakavosti ženskog spolovila po Tanneru, stadijumumi I-V

Istadijum – infantilni stadijum, sitne mekane dlačice, nema rasta dlačica na pubisu

II  stadijum – početak puberteta – oskudan rast tamnijih dlačica na labijama i pubisu

III  stadijum – dlake su tamne i deblje i šire se preko medijalne line

IVstadijum – dlakavost kao kod odraslih, ali pokriva manju površinu

Vstadijum – raspored dlakavosti kao izvrnut trokut, širi se na unutarnje strane bedara

Razvoj dojki u devojčica prema Tanneru, stadijumumi I-V

Istadijum – infantilni, od rođenja do puberteta

IIstadijum – početak puberteta, stadijum pupoljka, dojka i papila su izdignute, are- ola šira

IIIstadijum – povećanje dojke i areole, kao mala odrasla dojka, jednaka zaobljenost

IVstadijum – povećanje areole i palpile, čine sekundarno uzdignuće iznad osta­tka dojke

Vstadijum – potpuno razvena dojka s glatkom konturom

Razvoj muškog spolovila prema Tanneru, stadijumumi I-V

Istadijum – prepubertetski, traje od rođenja do pubertetskog razvoja testisa (2-3 ml)

IIstadijum – početak puberteta, uvećanje testisa i skrotuma, crvenilo skrotuma

III  stadijum – povećanje dužine penisa, testisi i skrotumi nešto veći

IVstadijum – dužina i obim penisa značajno povećani, razvio se glans, povećanje testisa i skrotuma, koža skrotuma tamnija

Vstadijum – potpuno razven genital veličinom i oblikom (Praderov orhidome- tar, volumen testisa u ml, 15-25 ml)

Za procjenu pubertetskog razvoja su nam potrebne sljedeće informace:

–         klinički stadijum puberteta po Tanneru,

–         koštana dob radi procjene koštane zrelosti,

–         testikularni volumen koristeći orhidometar,

–         ultrazvuk male zdjelice radi procjene veličine uterusa i debljine endometrija.